KADA je predsjednik Turske najavio prijevremene izbore, većina analitičara zaključila je da znaju zašto je to napravio: imao je financijskih problema i nije mogao riskirati s čekanjem.

Recep Tayyip Erdogan vratio se u predsjednički ured s novim ovlastima, nakon što je gospodarstvo raslo više od godinu dana. Sada je sprečavanje slabljenja ekonomije vjerojatno njegov najvažniji i najteži zadatak.

"Izborni rezultat ne rješava najvažnije pitanje s kojima se suočava tursko gospodarstvo: Kako izbjeći gospodarski pad", izjavio je za Bloomberg Inan Demir, ekonomist Nomura Internationala u Londonu.

U vrijeme kampanje predsjednik se mogao hvaliti stopom rasta od 7,4 posto koja je nadmašila prošlogodišnji rast u Kini. Jeftini novac i državni poticaji donijeli su milijarde dolara u gospodarstvo u državi u kojoj je pokušan puč 2016. godine.

Ipak, uoči izbora, pojavile su pukotine u strategiji "rasta pod svaku cijenu": mjesecima su rasli inflacija i deficit potaknuti padom valute i bijegom stranih investitora. 

Erdoganova politika prouzročila je probleme u ekonomiji

Većina ekonomista slaže se da je Erdoganova politika uzrokovala te probleme. Smatraju da su kamatne stope stalno bile preniske, i to kao nuspojava predsjedničkog uplitanja u poslove središnje banke i rezultat njegovih neobičnih stavova o tome kako se boriti protiv inflacije. Proračunski deficit, premda malen prema ranijim turskim standardima, još uvijek je prevelik za gospodarstvo koje je izloženo riziku.

Turske su se tvrtke zadužile u značajnim iznosima u dolarima i eurima, a dug je sada znatno skuplji za otplatu nakon što je lira ove godine pala za 20 posto u odnosu na dolar. Središnja banka također je donijela dodatne kreditne troškove za domaća stanovništvo, povećavši kamatne stopa za 500 baznih bodova od travnja – bio je to potez koji je odobrio Erdogan nakon početnog otpora, u očajnom pokušaju da učvrsti valutu.

U prvom otvaranju burze nakon dvostruke pobjede Erdogana na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u nedjelju bilo je znakova da su svi ti rizici bili na umu investitorima.

Ipak, turske dionice zabilježile su početne dobitke jer su uklonjeni različiti scenariji - uključujući i prijetnje da pravosuđe rješava rezultate izbora ili da počnu prosvjedi. No ključni burzovni indeks pao je 1,9 posto, uz pad dionica banaka, prvog dana nakon izbora. I lira je pala niže u odnosu na stanje prije izbora.

"Bilo kakva odgoda vjerojatno neće ništa riješiti. Popis ranjivosti je dugačak", napisali su analitičari JPMorgan Chasea.

Vlada je, dva mjeseca uoči izbora, najavila paket poticaja vrijedan oko 5 milijardi dolara, nakon što je prošle godine napravila nešto slično uoči referenduma. 

Turska ima proračunski deficit od oko 1,6 posto BDP-a koji će se vjerojatno povećati do kraja godine na 2 posto, procjenjuje JPMorgan.

Vlade prije Erdoganovih imale su znatno veće deficite, a fiskalna disciplina jedan je od ciljeva koje proklamira vladajuća stranka AKP. Ipak, potrošnja u kombinaciji s radom središnje banke i njenom politikom jeftinog novca pridonijeli su neuravnoteženosti Turske u mnogim očima ekonomista - a to se osobito vidi u deficitu tekućeg računa platne bilance koji je jedan od najvećih na svijetu.

Ali Erdogan nije sklon poslušati upozorenja njegovih tehnokrata, smatra ekonomist Demir. "Ne može ili neće smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru, socijalna davanja ili vojnu potrošnju. I ne želi smanjiti financiranje svojih megaprojekata. Rebalans kroz fiskalno pooštravanje nije vjerojatan."

U intervjuu koji je dao Bloombergu tjednima prije izbora, Erdogan je obećao da će izravnije nadzirati odluke o kamatnim stopama – ta najava uplašila je mnoge ulagače i ubrzala krizu na turskim tržištima.

Erinc Yeldan, profesor ekonomije na sveučilištu u Ankari, izjavio je da je "Turska vlada zapela u uvjerenju da morate smanjiti kamatne stope da bi gospodarstvo raslo i da tvrtke mogu plaćati svoje dugove. Ali to nije realno".