UTJECAJNI svjetski mediji danas su posvetili puno pozornosti nestašici prirodnog plina u jugoistočnoj Europi, zbog kojeg, kako kaže Jonathan Stern, "deseci tisuća kućanstava jedva preživljavaju na temperaturama ispod ništice".

Stern, inače profesor na Oksfordskom institutu za energetske studije i jedan od vodećih stručnjaka po pitanju distribucije i proizvodnje prirodnog plina, objavio je kratak tekst u današnjem izdanju Financial Timesa, u kojem upozorava da bi produženje krize moglo imati fatalne posljedice za zemlje jugoistočne Europe. "Iz humanitarnih bi razloga trebalo odmah otvoriti jedan plinovod prema zemljama jugoistočne Europe, koje su najgore pogođene plinskom krizom, a oko plaćanja se dogovor može postići i kasnije", smatra Stern.

Balkan je najgore prošao

"Balkan je u plinskoj krizi najgore prošao. Stotine tisuća kućanstava ostalo je bez grijanja, a mnogi su trgovci iz istog razloga morali prestati s radom", piše Reuters, te dodaje kako bi redukcija u jeku ekonomske krize mogla uroditi još težom ekonomskom situacijom i novim otkazima u balkanskim zemljama.

Analitičari se slažu da je još prerano za bilo kakva predviđanja, ali gotovo je sigurno da će industrijska proizvodnja u siječnju osjetiti udarac redukcije. "Neki proizvođači, poput proizvođača građevinskih materijala, morat će smanjiti ili sasvim zaustaviti proizvodnju, što će zasigurno uroditi novim otkazima", kazao je za Reuters Zdeslav Santić, zagrebački analitičar Raiffeisenbanka.

Plinska kriza udara građane po džepu

Vladimir Gligorov s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije smatra kako će se udar na ekonomiju početi osjećati vrlo brzo, posebno ako dođe do novog zastoja u pregovorima. "Hrvatska je imala sreću da je u vrijeme plinske krize imala određene rezerve. Bugarska nije imala rezerve, ali oni su se mogli okrenuti Europskoj uniji. Srbija, s druge strane, nema rezerve i nema od koga tražiti pomoć", ističe Gligorov.

Najveći udar u Hrvatskoj pretrpjele su čeličane, šećerane, kemijska industrija i proizvođači građevinskog materijala, s obzirom da se te grane gospodarstva oslanjaju isključivo na plin, priopćila je Hrvatska gospodarska komora. Plinska će kriza stoga sigurno utjecati na njihovu proizvodnju pa će se nesigurna atmosfera financijske krize samo pogoršati. Analitičari smatraju da će građani to osjetiti na kućnom budžetu; mogući su otkazi i smanjenja plaće.

"Plinska kriza vjerojatno će imati utjecaj na stopu gospodarskog rasta u prvom kvartalu 2009. godine, a udar će se osjećati i dulje ukoliko se kriza ne riješi do kraja tjedna", smatra londonski analitičar Richard Segal.

P.V.
Foto: AFP