DALMACIJU je ponovno pogodila ciklona koja je donijela orkansko jugo, grmljavinsko nevrijeme i obilnu kišu, a s njom se vratio i ciklonalni plimni val. More se prelilo i poplavilo niz obalnih gradova, a najteže je bilo u Šibeniku, Trogiru i Kaštelima, gdje su tijekom noći podignute brane. Ovu situaciju za HRT je komentirao atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono, koji upozorava da će ovakve pojave biti sve češće i intenzivnije.

Ekstremi postaju sve češći

Profesor Grisogono ističe kako plimni valovi nisu nova pojava, ali su zbog klimatskih promjena sve učestaliji i snažniji. "Plimnih valova bilo je i prije, ali oni su sada češći i žešći zbog globalnih, a i regionalnih klimatskih promjena. I to će biti tako i dalje", rekao je.

Galerija

Pojasnio je kako se mijenja klimatološka, odnosno statistička raspodjela vremenskih prilika. "Imamo sve više takvih ekstrema. To je povezano sa statističkim raspodjelama koje postaju 'šiljatije' i imaju takozvane 'teške repove', odnosno sklone su ekstremima. Toga će, nažalost, biti sve više", objasnio je Grisogono.

Uzroci sve jačih plimnih valova

Grisogono navodi da je riječ o zbrajanju nekoliko učinaka. "Jedan je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednje razine mora, a to znači i Jadrana. Drugi je to što Jadran postaje sve topliji, a to onda intenzivira mezoskalne ciklone. To su manje ciklone što idu uglavnom od Genove, pa se onda često presele u Jadran ili stvore takozvanu svoju 'jadransku ciklonu', koja onda ima jako dobru podlogu - toplo more, dovoljno visoko i onda dođe do zbrajanja tih efekata. Dakle, zagrijavanje i atmosfere i mora", istaknuo je.

Osvrnuo se i na tvrdnje nekih stručnjaka o promjeni odnosa u rotaciji Zemlje i Mjeseca, kazavši da su to spori i mali procesi. "Uvijek je postojalo i postoji to sporo kolebanje, međutim, to su relativno spori i mali procesi koji ne djeluju na ovim vremenskim skalama", rekao je, dodavši da je riječ o tercijarnim efektima koji su mjerljivi tek u sitnim dijelovima sekunde.

Ugrožene su niske obale

Prema predviđanjima, Jadran očekuje rast srednje razine mora u skladu s globalnim trendovima. "Do kraja stoljeća očekuje se porast između 50 i 90 centimetara. Naravno da će u nekim područjima na Zemlji to ići i preko dva metra, jer se taj prosjek ne odnosi jednako na sva područja", rekao je Grisogono.

Upozorio je da će u Hrvatskoj najviše stradati ušća rijeka i niske obale, poput onih kod Omiša. "Tu treba smisliti nove građevinske, strojarske i arhitektonske mjere, a mi u tome očito kasnimo. Vidite kako se Venecija priprema i uložili su puno novca, a još uvijek nisu sto posto efikasni", istaknuo je. Na pitanje o crnim scenarijima potapanja obalnih zona do 2100. godine, potvrdio je da takva ugrožena područja postoje, dok su strmije i više obale sigurnije, osim u slučaju meteotsunamija.

Potrebne su nove mjere zaštite

Grisogono je pozvao na sustavno promišljanje o zaštiti obale. "Treba ozbiljno razmišljati i pozivam političare, arhitekte, građevinare i strojare da smisle kako se to radi, jer to je inženjerski posao - kako zaštititi ta ključna područja na istočnom Jadranu", poručio je.

Naglasio je da, iako postoje prirodne varijacije klime, one se nadodaju na ljudski utjecaj. "Točno je da postoje prirodni procesi koji se nadodaju na ljudski efekt. Međutim, ti prirodni procesi, ako isključimo pad meteora ili erupciju jakog vulkana, relativno su spori i nisu u fazi s ovim nedavnim antropogenim pojavama", rekao je.

Rješenja vidi u prilagodbi i preuzimanju modela iz drugih zemalja. "Nisam inženjer, ali treba dobro razmisliti kako se tu postaviti i kako to rješavati sustavno. I u drugim zemljama se to rješava. Japan to rješava, istočni dio SAD-a, pa čak i dio zapadnog. Treba preuzimati i prilagođavati tuđe, postojeće modele. Francuzi, Talijani, Španjolci se time jako bave. Treba ulagati da bismo sačuvali našu obalu", zaključio je Grisogono.