Pleter - povijest uklesana u kamen
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ovisno o broju vrpca ili prutova, pleter može biti dvopruti ili tropruti, a često je kombiniran i sa životinjskim i biljnim motivima. U predromaničko i romaničko doba (od 9. do 11. stoljća), pleterom su ukrašavani gotovo svi dijelovi starohrvatskih crkava - arhitravi, ciboriji, pluteji, okviri okana i vrata, zabati i crkveni namještaj, objašnjava u ogledu ´Povijest uklesana u kamenu´ mr. Željko Krnčević u reviji ´EC´. Najljepši primjerci nalaze se u crkvama u Biskupiji i Uzdolju pokraj Knina, u Ždrapnju i Žažviću pokraj Bribira, u Rižincima kod Solina, te u Splitu i Zadru.
Primajući novu vjeru, Hrvati su u novoj postojbini gradili crkve i baštinili način ukrašavanja crkvenog namještaja od kamena. Naime, Hrvati su primali kršćanstvo upravo u vrijeme širenja moći franačkog kralja Karla Velikog (742-814), kada je ukrašavanje pleternom ornamentikom bilo rasprostranjeno u mnogim krajevima njegova kraljevstva.
Dugujemo li ´hrvatski pleter´ Velikom Karlu? Kako bilo da bilo, u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu rekonstruirane su i izložene najljepše kamene izrađevine urešene pleterom što nam daje za pravo govoriti o ´hrvatskom pleteru´, ma što to onda značilo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara