Pleter - povijest uklesana u kamen
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ovisno o broju vrpca ili prutova, pleter može biti dvopruti ili tropruti, a često je kombiniran i sa životinjskim i biljnim motivima. U predromaničko i romaničko doba (od 9. do 11. stoljća), pleterom su ukrašavani gotovo svi dijelovi starohrvatskih crkava - arhitravi, ciboriji, pluteji, okviri okana i vrata, zabati i crkveni namještaj, objašnjava u ogledu ´Povijest uklesana u kamenu´ mr. Željko Krnčević u reviji ´EC´. Najljepši primjerci nalaze se u crkvama u Biskupiji i Uzdolju pokraj Knina, u Ždrapnju i Žažviću pokraj Bribira, u Rižincima kod Solina, te u Splitu i Zadru.
Primajući novu vjeru, Hrvati su u novoj postojbini gradili crkve i baštinili način ukrašavanja crkvenog namještaja od kamena. Naime, Hrvati su primali kršćanstvo upravo u vrijeme širenja moći franačkog kralja Karla Velikog (742-814), kada je ukrašavanje pleternom ornamentikom bilo rasprostranjeno u mnogim krajevima njegova kraljevstva.
Dugujemo li ´hrvatski pleter´ Velikom Karlu? Kako bilo da bilo, u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu rekonstruirane su i izložene najljepše kamene izrađevine urešene pleterom što nam daje za pravo govoriti o ´hrvatskom pleteru´, ma što to onda značilo.
Želite li Index bez oglasa?
Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati