U SPOMEN-PARKU u šumi Brezovica kod Siska održano je središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe na kojem je istaknut značaj Sisačkog partizanskog odreda, koji je kao prva antifašistička jedinica u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi osnovan na tom mjestu 22. lipnja 1941.

Osnivanje tog odreda pod vodstvom Vlade Janića Cape i Marijana Cvetkovića označava i početak antifašističkog ustanka U Hrvatskoj.

Izaslanik predsjednika vlade, ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman podsjetio je na sve koji su ustali protiv nacizma i fašizma, zločinačkih ideologija, istaknuvši da je antifašistički pokret bio najjači u Hrvatskoj i da je najveće zasluge za to imao Prvi sisački partizanski odred.

Grlić Radman: Partizani i hrvatski domoljubi

Rezultat njihove borbe formiranje je ZAVNOH-a i Federalne Hrvatske kao članice FNRJ.

"Pri tome nema nikakve sumnje ni dvojbe kako su i Andrija Hebrang, Vlado Janić Capo, Vjećeslav Holjevac, Franjo Tuđman, Janko Bobetko i mnogi drugi heroji sanjali državu u kojoj će Hrvati doživjeti slobodu i nacionalnu afirmaciju te biti ravnopravni s narodima s kojima su formirali poslijeratnu Jugoslaviju", rekao je Grlić Radman.

Naglasio je da su bili "pripadnici partizanskog pokreta, ali i hrvatski domoljubi."

Rekao je kako su oni vrlo brzo morali krenuti "na težak put stvaranja i obrane demokratske, neovisne i moderne Hrvatske pod vodstvom hrvatskog antifašista i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Zato, dodao je, i ne čudi da je Tuđman bio glavni inicijator vraćanja digniteta ovom povijesnom događaju u samostalnoj, suvereno i demokratskoj Hrvatskoj. 

"Iz bremenite povijesti kao narod izvukli smo pouke da jedino demokratska, suverena i društveno uključiva država, oslobođena nasljeđa totalitarnih ideologija može jamčiti svim svojim građanima miran, ravnopravan i prosperitetan život", rekao je Grlić Radman.

Milanović: Hrvate i Srbe spajala je suradnja, ne mržnja

Predsjednik Zoran Milanović rekao je da se ovo prilika da se zapitamo što nam danas znače partizani, što nam znači Sutjeska, Neretva i tisuće mladih ljudi koji su tamo umrli strašnom smrću.

"Što nam to znači za odnose Hrvata i Srba u našoj zemlji koji se zadnjih stotinu godina nikako ne mogu presložiti", upitao je te istaknuo da su se protiv fašizma zajedno borili Hrvati i Srbi ukazavši i na njihov odnos kroz povijest.

"Hrvate i Srbe nije spajala vjekovna mržnja nego suradnja. Stalno se skrivamo iza teze da je to vjekovna mržnja kojoj i tako nikada nije bilo spasa i nije moglo drukčije završiti, a istina je puno drukčija", rekao je predsjednik.

Milanović: Oni su bili borci za slobodu i komunisti

Rekao je da se priča o 1941. i okupljanju hrabrih ljudi u Brezovici svodi na to da su svi bili Hrvati.

"To je pogrešno, jer oni sebe na taj način nisu vidjeli. Oni su bili borci za slobodu i komunisti. I to je njihova jako važna odrednica, soj ljudi koje mi danas ne možemo razumjeti. I svi ovi hrvatski prvaci i velikani čija su imena ovdje bila s razlogom spominjana, pa i Tuđmanovo, bili su prije svega komunisti, internacionalisti pa onda Hrvati i to je u njima sazrijevalo.

Predsjednik Milanović podsjetio je kako se 1991. "nekoliko tisuća banijskih Srba pokušavalo je bratstvom po oružju očuvati nešto što imperijalna i osvajačka logika beogradske klike nije dopuštala. "I na kraju je '91. godine bilo jedino moguće uzeti oružje i obraniti Hrvatsku", rekao je Milanović.

Habulin: Borba protiv povijesnog revizionizma

Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, rekao je kako i danas traje borba protiv povijesnog revizionizma i izjednačavanja komunizma i fašizma.

"Antifašistički pokret predvodili su komunisti. Ideja komunizma bila je plemenita, ali su se u borbi događali zločini. Fašizam i nacizam zločinačke su ideje i ne može se uspoređivati s komunizmom", rekao je Habulin.

Upozorio je da se o tome vode iscrpljujuće i jalove rasprave s ciljem obezvrjeđivanja narodnooslobodilačke borbe i antifašističkog pokreta.

Habulin je pozdravio što se obilježavanje održava u organizaciji Vlade te je dodao kakao je to na tragu onog za što se on zauzima: "Da se o prošlosti govori istinito. Hrvatsku su u postojećim granicama izborili oni kojih se danas sjećamo."

On se usprotivio ideji osnivanja Muzeja žrtava komunizma te podsjetio kako je Hrvatska imala Muzej Revolucije.

O srušenim spomenicima

"Nema ga više. Srušeno je 3000 spomenika NOB-a koji nisu obnovljeni. Zgrada ZAVNOH-a u Topuskom srušena do temelja i nije obnovljena. Zašto?", upitao je Habulin i naglasio kako se Hrvatska u Ustavu poziva na ZAVNOH i legitimira kao antifašistička borba.

Zato je zaključio kako će ponavljati ta pitanja dok traju "juriši povijesnih revizionista", jer je to "naš dug partizanima, naš dug svim palim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu koji su ustali u obranu hrvatskih granica iscrtanih krvlju partizana u II. Svjetskom ratu."

Magdalena Komes (HDZ), izaslanica predsjednika Sabora, rekla je da osnivanje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica "cijeni kao dio vizionarstva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, osobe koja spaja Hrvatsku i dan danas.

Bio je to državnik koji je vodio Hrvatsku u neovisnost i pri tome okupljao sve hrvatske domoljube, među njima i nekadašnje kolege, antifašističke borce, rekla je.