PREDSJEDNIK vlade Andrej Plenković izjavio je kako će se idući tjedan, u utorak, sastati i razgovarati s liječnicima "o svim pitanjima koja ih zanimaju".

"U utorak ću se naći s liječnicima, stavit ćemo na stol sve teme i ići ćemo rješavati pitanja koja su bitna za njih, ali su bitna i za nas. Imamo mi sluha za sve, mi smo razgovarali sa svima...", odgovorio je Plenković u intervjuu za Večernji TV na pitanje o najavljenom štrajku liječnika i njihovu zahtjevu da ih premijer primi.

Upitan koliko je daleko spreman ići u razgovoru s liječnicima, uzvratio je kako će razgovarati s njima o svim pitanjima koja ih zanimaju.

"Koeficijenti, statusna pitanja, pitanja bolje organizacije sustava zdravstva... Imamo čitav niz tema koje su na stolu i o kojima razgovaraju oni kao liječničke udruge - komora, sindikat, bolnički liječnici, liječnici obiteljske medicine, mladi liječnici... Svi oni razgovaraju s ministrom zdravstva. Oni su meni pisali i red je da se nađemo", rekao je premijer.

"Svi izbori bit će u roku i redoviti"

Plenković se osvrnuo i na sljedeću izbornu godinu poručivši da "što se tiče svih izbora u 2024., bit će u roku i redoviti".

Upitan o Zakonu o izbornim jedinicama te kakve izmjene možemo očekivati, Plenković je podsjetio kako je Ustavni sud kazao da zakon vrijedi do 30. rujna.

"Onda prestaje njegovo važenje. Treba voditi računa o tome da specifična težina jednoga zastupnika odgovara broju birača u toj izbornoj jedinici, a ne da negdje jedan mandat vrijedi manje, a negdje više. Mi smo u fazi da raspravljamo o različitim pristupima. Doći će do modifikacije postojećeg sustava i na vrijeme će se donijeti novi zakon koji će, kad se iznjedri, proći javno savjetovanje i dva čitanja u Hrvatskom saboru", poručio je.

"Pripremit ćemo prezentaciju za javnost"

O tome je li zadovoljan brzinom obnove područja stradalih u potresu, za koju je ranije rekao da je nestvarno spora, Plenković je uzvratio da, kada je riječ o korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti, sada možemo biti zadovoljni jer realizacija ide puno brže. 

"Pripremit ćemo prezentaciju za javnost kako se bude približavao kraj lipnja da građani vide što se to sve obnovilo u ovom razdoblju europskim sredstvima. Potpredsjednik vlade Bačić preuzeo je resor te smo novim zakonom objedinili Fond za obnovu Grada Zagreba, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Ministarstvo. Pojednostavljene su procedure i ubrzava se obnova koja se odnosi na privatne kuće i višestambene zgrade. Prioritet je zaključivanje privremenoga smještaja i premještanje ljudi u fiksni smještaj", naglasio je.

Upitan hoćemo li stići potrošiti sav novac, Plenković je uzvratio: "Apsolutno. Niti jedan cent neće ostati. Lani kad smo osigurali produljenje roka u razgovoru s predsjednicom Europske komisije von der Leyen, imali smo razumne i čvrste argumente, uzimajući u obzir štete od dva razorna potresa. Pripremili smo cijeli dosje i normalno da je EK odobrila produljenje te ćemo sredstva (683 milijuna eura za Zagreb i 320 milijuna eura za Petrinju) u potpunosti iskoristiti", naglasio je.

To su, nabrajao je, ulaganja javnu infrastrukturu - za obnovu javnih zgrada, škola, bolnica, sakralnih objekata, cesta, infrastruktura i okoliša.

"Zahvaljujući sredstvima iz NPOO-a, već sad smo predvidjeli dodatnih milijardu i 180 milijuna za proces obnove, a za 1350 projekata obnove koji traju u javnoj infrastrukturi trebat ćemo još osigurati milijardu eura. Mi ćemo to nadomjestiti iz drugih izvora. Postoje druge međunarodne institucije za financiranje, kao i državni proračun", rekao je premijer.

"Protivim se pritiscima na visokog predstavnika"

Plenković se osvrnuo i na nedavne prosvjede u Sarajevu protiv visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta na kojima se čulo da Hrvati žele aparthejd u BiH.

"To nije točno. Protivim se takvim pritiscima na visokog predstavnika i tendencijama koje narušavaju položaj Hrvata suprotno od Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. On nije idealan, međutim, to je ono što postoji i što drži BiH skupa, a daje okvir Hrvatima da budu ravnopravni kao jedan od tri konstitutivna naroda. I zato su rješenja koja je donio visoki predstavnik Schmidt dobar iskorak prema zaštiti legitimnog interesa Hrvata, koji nisu u BiH manjina, nego konstitutivni narod", rekao je Plenković.