PREMIJER Andrej Plenković je komentirajući rezultate u 2022. godini u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada istaknuo da se radi o "godini isporuke". Hvalio se otvaranjem Pelješkog mosta, ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengen, a preuzeo je i zasluge za kandidacijski status Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.

Komentirao je uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Kataru i najavio ulaganja u sportsku infrastrukturu. "Ono što su napravili u Rusiji i Kataru fascinantan je uspjeh za nogomet, za hrvatski sport, za promociju zemlje. To je briljantna generacija, sjajne utakmice, veliko iskustvo. Respekt koji uživaju od drugih reprezentacija. Možemo biti zaista ponosni na njih", poručio je premijer. 

A što s obnovom na Baniji?

Obnovu je spomenuo tek na kraju emisije kratko i u par rečenica. Rekao je da nije zadovoljan tijekom obnove te da on nije osoba koja može utjecati na to.

"Treba izgraditi novi Maksimir"

"Vidjeli smo u Zagrebu u nedjelju, a i diljem drugih hrvatskih gradova s koliko oduševljenja su naši ljudi dočekali reprezentativce, koliko sreće i optimizma su oni unijeli među ljude. Mislim da je sjajno i da je dobra ta pozitivna atmosfera. Ona je izrazito korisna i gradi samopouzdanje nacije", kazao je. 

Plenković tvrdi da su Zakonom o sportu stvoreni preduvjeti za ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa tako i u nogometne stadione. "Novi Maksimir se treba izgraditi, u suradnji države, grada i kluba. I uz potporu UEFA-e, koju smo već dogovorili. I da FIFA participira i da se uključe sponzori. Treba se uložiti i u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo", naglasio je premijer. 

"Za velike projekte je nužna politička stabilnost"

"Treba ulagati i u druge stadione diljem Hrvatske i da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji nivo", dodao je. Komentirajući rezultate u tekućoj godini, Plenković je istaknuo da će ulazak u šengenski prostor omogućiti jednostavniji način života hrvatskim građanima. Uvjeren je kako se radi o velikoj stvari za gospodarstvo, koja će smanjiti čekanja i zastoje u prometu. 

Ponovio je i da zaslugom njegove vlade Hrvatska ulazi u europodručje. "Ta godina isporuke (2022.) je pravi termin jer tako nešto, što ćemo sada doživjeti 1. siječnja, dugo se neće dogoditi. Mislim da je realno za očekivati. To je jedno veliko postignuće. Ući isti dan u eurozonu i Schengen, to nije uspjelo nikome", rekao je Plenković, koji tvrdi da je za tako velike projekte nužna politička stabilnost. 

Premijer se osvrnuo i na kandidacijski status Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Poručio je da mu je jako drago što je Bosna i Hercegovina dobila taj kandidacijski status te da mu je bilo veliko zadovoljstvo biti na sastanku Europskog vijeća na kojem je potvrđen kandidacijski status. 

"BiH nam je najvažnija susjedna zemlja"

"Gdje smo mi bili, on onih, koji su bili najangažiraniji sve ove godine, da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata. Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine krenu Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost", uvjeren je Plenković.

"Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna", kazao je. Plenković je istaknuo da je godina bila i puna izazova zbog ruske agresije na Ukrajinu i rastuće inflacije. 

Rekao je da ruska agresija predstavlja kršenje međunarodnog prava, svih načela međunarodnog poretka te nepoštovanje teritorijalnog integriteta susjedne zemlje. Osudio je ubijanja tisuća ljudi, progon Ukrajinaca te razaranja gradova i elektroenergetske infrastrukture.

"Grbin je u strahu od Milanovića"

Tvrdi da je pozicija hrvatske vlade od prvog dana jasna, a to je pomaganje Ukrajini. Ponovio je kako je Hrvatska ponudila pomoć Ukrajini u mnogim segmentima te bi bilo očekivano da pomogne i u obuci ukrajinskih vojnika. Osvrnuo se i na to što sabor nije prihvatio prijedlog vlade oko tog pitanja. Optužio je sve koji su glasali protiv odluke da ne žele da Hrvatska bude dio Zapada. 

"To ne može biti problem cijele Hrvatske, to je problem ovih 54 zastupnika, koji su očito u strahu, kao Grbin, od Milanovića i Možemo. Mogu čestitati samo IDS-u, Socijaldemokratima, gospodinu Vrkljanu i Hasanbegoviću. Nisu oni osramotili Hrvatsku, nisu osramotili sabor, oni su osramotili sebe. To ću im govoriti stalno. Dok su živi, to ću im govoriti. Jer je to nenormalna odluka, koja nikako nije u nacionalnom interesu", kazao je.

Plenković je naglasio da su cijene energenata porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu. Tvrdi da vlada mora nastaviti s radom na poboljšanju pravne države, institucija, borbe protiv korupcije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografske politike.

"Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti"

"To su naši prioriteti, ima puno pitanja, ali moramo dalje", rekao je. Premijer opravdava dodatni porez na dobit jer smatra da se mora onemogućiti korištenje situacije da se na proizvodima i uslugama koji nisu direktno povezani s agresijom na Ukrajinu dižu cijene i tako se potiče inflacija, što direktno udara na socijalni i ekonomski standard građana

"Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Zato tražimo i okvirna europska rješenja za cijenu plina. U 2023. imamo velikih strateških izazova, a cilj je smanjiti inflaciju, postići ekonomski rast veći od jedan posto", obećao je premijer, koji očekuje dobru turističku sezonu. 

Tek na samom kraju emisije, tijekom koje se hvalio, rekao je kako je nezadovoljan tijekom obnove u Zagrebu i na Banovini. "Ubrzanje procesa obnove i u Zagrebu i na Banovini, što je najproblematičniji dio od svega što radimo. Obnova ne ide dobrom dinamikom i posvetit ćemo se tome da se ubrza. To me muči svaki dan", ustvrdio je nakon što se pola sata hvalio.