PREDSJEDNIK vlade Andrej Plenković istaknuo je danas da je Hrvatska jedina zemlja dosad koja će isti dan ući i u šengenski prostor i u europodručje, pri čemu je 2022. apostrofirao kao "godinu isporuke".

To je rekao na konferenciji The Economista "Svijet u 2023.", tematskog naziva "Hrvatska u eurozoni i Šengenu - svjetlo u tunelu globalne recesije i nesigurnosti", na kojoj je predstavljeno četvrto hrvatsko izdanje globalnog godišnjeg magazina The Economist "World Ahead".

Plenković je, sjedeći pod ogromnom vlastitom fotografijom, poručio da je ovo godina isporuke, s ogromnim projektima na kojima se radilo godinama. Prije svega, to su članstvo Hrvatske u europodručju i šengenskom prostoru, dovršetak Pelješkog mosta, kao i koridor 5c.

Izdvojio je, između ostalog, i "megapotporu" građanima i gospodarstvu u krizi u vidu dva paketa vrijedna 26 milijardi kuna, dogovor sa sindikatima u javnim i državnim službama o rastu plaća, "nikad više" europskog novca na raspolaganju, kao i niz strukturnih reformi, poput one zdravstva.

Plenković: Korupcija postoji svugdje, pa i u Europskom parlamentu

S druge strane, Plenković je apostrofirao potrebu daljnje borbe s fenomenom korupcije, koja postoji svugdje, a primjer je i recentni slučaj u Europskom parlamentu. Također, poručio je da se mora učiniti sve kako bi se dinamizirao proces obnove na Banovini i u Zagrebu. 

U razgovoru s novinarkom Večernjeg lista Sandrom Veljković Plenković je istaknuo da je Hrvatska u desetoj godini članstva u Uniji "namjerno, planirano i zasluženo" došla u fazu da bude jedina zemlja ikad koja će isti dan ući i u šengenski prostor i u europodručje.

"To nije napravio nitko"

"To nije napravio nitko. Bilo je zemalja koje su to u relativno bliskom roku ostvarivale, no baš isti dan nije uspio nitko", istaknuo je predsjednik vlade.

Rekao je da se može čuti i da je ulazak u eurozonu zasluga svih, no da kojim slučajem nije ostvaren ulazak u eurozonu i Schengen, "bio bi kriv Plenković i vlada HDZ-a". "Trebamo stvari reći onakvima kakve jesu", poručio je Plenković podsjećajući da je donošenje strategije za ulazak u eurozonu isključivo plod političke volje njegove vlade te da je napravljena u suradnji s HNB-om.

Smatra da ulazak u eurozonu i šengenski prostor predstavlja realizaciju strateških državnih ciljeva, koji će imati transformativni učinak i najopipljivije koristi za gospodarstvo i građane.

Kao one koji će imati benefite od ulaska u Schengen, Plenković je izdvojio hrvatske prijevoznike, koji više neće morati satima čekati na granici sa Slovenijom, što će im smanjiti troškove poslovanja. Tu je i turizam, s obzirom na to da oko 70 posto turista u Hrvatsku dolazi automobilom, a 75 posto svih turista koji ljetuju u Hrvatskoj je iz država članica šengenskog prostora.

"Ima aktera na hrvatskom tržištu koji su pridonijeli rastu inflacije"

Odgovarajući na pitanje novinarke, Plenković se, između ostalog, referirao na uvođenje dodatnog poreza na dobit. Rekao je da ima aktera na hrvatskom tržištu koji su svojom politikom cijena, a da nisu trebali, u smislu da im cijene inputa nisu narasle, pridonijeli rastu inflacije.

"To je činjenica. To mi svi znamo (...) Ako mi smanjujemo stope PDV-a s 25 na 13 posto, s 13 na pet ili čak uvodimo nultu stopu, a odjednom neki proizvodi i unatoč tome na policama koštaju nenormalno više. Onda znači da netko koristi tu situaciju na način da sebi stekne profit", izjavio je Plenković dodajući da to može razumjeti jer živimo u kapitalizmu. 

No podsjetio je na limitirane cijene struje i plina, kao i benzina i dizela, koji su jeftiniji oko dvije kune po litri nego što bi to bilo na tržišnoj razini. "Nije se to dogodilo po Duhu Svetom, nego je Vlada adekvatno reagirala, a za paket reakcije, vrijedan 26 milijardi kuna, negdje se sredstva moraju namaknuti", poručio je Plenković.

Istaknuo je da ima jako puno ljudi koji žive na rubu siromaštva, dok porez, koji vidi kao "doprinos solidarnosti", zahvaća oko 200 najsnažnijih ekonomskih subjekata u Hrvatskoj.

"Pogodili smo s porezom na ekstraprofit"

Primjetan je razvidan trend da brojne kompanije koje će biti obveznice tog poreza isplaćuju svojim zaposlenicima neoporezive primitke gotovo u maksimalnim iznosima. "To znači da su im prihodi toliko veliki da bez problema mogu iskoristiti ono što smo im i dali kao poticaj", izjavio je Plenković.

Istaknuo je da se, po njegovom "dubokom uvjerenju", pogodilo s ovim porezom, a još jednom je ponovio da će prihodi od tog poreza, do "zadnjeg centa", "redistributivnom snagom države" završiti kod onih koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom društvu.

Vujčić o prednostima ulaska u eurozonu

Konferencija je održana u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), a njezin guverner Boris Vujčić podsjetio je na put koji je Hrvatska prošla do ulaska u eurozonu te istaknuo prednosti korištenja te druge najvažnije svjetske rezervne valute, kao što su vrlo povoljni uvjeti zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala te visoka otpornost na financijske poremećaje i vanjske šokove.

Kao glavne ekonomske koristi uvođenja eura apostrofirao je uklanjanje valutnog rizika, veću otpornost na financijske krize i vanjske šokove, relativno niže kamatne stope i niže transakcijske troškove, što dovodi do veće otpornosti i konkurentnosti gospodarstva.

Tako, s obzirom na to da su svi sektori u hrvatskom gospodarstvu visoko zaduženi u euru, u iznosu od 533 milijarde kuna ili 127 posto BDP-a, to predstavlja značajan izvor ranjivosti u slučaju snažnije deprecijacije tečaja. Hipotetski, deprecijacija tečaja od deset posto povećala bi dug za 53,3 milijarde kuna, naveo je Vujčić.

No uvođenjem eura krediti vezani za njega postat će krediti u domaćoj valuti pa dužnici više neće biti izloženi valutnom riziku, dodao je. Kada je, pak, riječ o transakcijskim troškovima, godišnja ušteda na njima bi trebala biti oko 1,2 milijarde kuna, s obzirom na to da više neće biti kuna koje bi se trebale mijenjati u eure.

Vujčić je istaknuo i da je Hrvatska u međunarodnoj razmjeni snažno orijentirana na tržište europodručja pa na njega otpada 59 posto ukupne robne razmjene, dok se 64 posto ukupne robne razmjene RH s državama van EU izvršava u euru, a također, 65 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj ostvaruju gosti iz europodručja.

"Hrvatska korak po korak ostvaruje svoje ciljeve" 

Tvrtka Color Media Communications ima licencu za The Economist za cijelu regiju, a Robert Čoban iz te tvrtke je rekao da se od prosinca 2019., kada je predstavljeno prvo izdanje tog magazina na hrvatskom jeziku, dogodilo mnogo toga nepredviđenog i dramatičnog, od pandemije pa do rata u Ukrajini, pa su stoga "predviđanja vrlo nezgodna stvar". 

No ustvrdio je da Hrvatska, kada je uspoređuje i s drugim zemljama regije, "korak po korak" ostvaruje svoje ciljeve, od ulaska u Uniju, NATO, pa sada i eurozonu i Schengen.

Vrdoljak: Najbolje godine su pred nama

Novo izdanje magazina The Economist predstavio je nositelj projekta za Hrvatsku Ivan Vrdoljak iz tvrtke Livit, inače nekadašnji ministar gospodarstva i bivši predsjednik Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata.

On je također istaknuo da se Hrvatska nalazi među samo 15 zemalja svijeta koje su članice i NATO-a, EU, Schengena i eurozone. Poručio je da ulazak u eurozonu i Schengen moramo shvatiti kao zaokruživanje procesa integracije Hrvatske u "najuređeniji prostor za život na planetu".

Vrdoljak smatra da je Hrvatska završila svoju tranziciju te je uvjeren da su "najbolje godine pred nama".