Foto: Index/FaH/123rf

PREMIJER Andrej Plenković danas je u Bruxellesu na summitu Europske unije i šest zemalja Istočnog partnerstva ponovno govorio o tome kako se Hrvatska nalazi u hibridnom medijskom ratu. Komentirajući izvještaj SOA-e u kojem se kaže da ova tajna služba nije našla elemente za tvrdnju da se u Hrvatskoj vodi medijski hibridni rat, Plenković je rekao: ''Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledajte reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa.''

Plenković je prije nešto manje od mjesec dana u javnosti provalio da se Hrvatska nalazi u hibridnom medijskom ratu, štoviše ''s brojnim akterima'', i to nakon medijskog otkrića da je njegova vlada upravljanje Agrokorom de facto predala u ruke američkom strvinarskom fondu Knighthead preko njihove produžene ruke Ante Ramljaka, čija bi smjena hrvatske porezne obveznike koštala najmanje 1,1 milijardu eura. Tada je Plenković dodao i kako svi koji propituju politiku njegove vlade u vezi s Agrokorom zapravo ''Hrvatskoj ne žele dobro'', čime je sa sebe skinuo zadnje trunke europejske pozlate kojom se dotad dičio, jer se takvu autoritarnu kvalifikaciju jedan zapadnoeuropski demokratski političar nikad ne bi usudio izreći.

Plenković na druge prebacuje odgovornost pronalaženja argumenata za njegove tvrdnje

S obzirom na to da Plenkovićeva vlada i HDZ u saboru svakodnevno generiraju niz skandala, priča o hibridnom medijskom ratu je pomalo pala u zaborav, no oživjela ju je SOA u svojem izvještaju koji izravno demantira premijera. On se nije dao smesti pa je još jednom ponovio tu besmislenu konstataciju, proglasio naivčinama sve koji se s njom ne slažu te ponovno propustio ponuditi bilo kakve jasne i uvjerljive argumente za nju. Plenković odbija išta konkretizirati, nego jeftinim stilom lošeg retoričara (''Pogledajte temu današnjeg sastanka, pogledajte reference na brojne izbore, referendume…'') na javnost prebacuje odgovornost da nađe argumente za njegove tvrdnje. Koji izbori, kakvi referendumi? Plenkoviću se ne da objašnjavati, hrvatski građani nisu vrijedni truda.

Njegovo bahato odbijanje da prozvanim ''naivnim ljudima'' ponudi objašnjenje, a pritom ih još i diskvalificira, zapravo je samo nova verzija HDZ-ovskog etiketiranja neistomišljenika i pokušaj zastrašivanja kritičara. Franjo Tuđman je kao seosko dijete govorio o ''žutim i zelenim vragovima'', o ''stoci sitnog zuba'', dok razmaženi gradski dečko i dosadnjikavi štreber Plenković preferira visokoparne izraze poput ''hibridno medijsko ratovanje''. Plenković se pokušava pozicionirati kao onaj koji kuži stvari, dok su svi drugi koji se s njim ne slažu glupani, naivci i budale. ''Hibridno medijsko ratovanje'' za neke pristalice HDZ-a i premijera možda zvuči kao nešto jako pametno i hrani njihov paranoični osjećaj sustavne ugroženosti Hrvatske izvana, iako je za Hrvatsku sve veća unutarnja ugroza premijer koji širi teorije zavjere. Sve dok Plenković ne ponudi uvjerljive argumente za svoje tvrdnje, njegove izjave su u području teorija zavjera i paranoje, a svaka država kojoj je najmoćniji političar širitelj teorija zavjere itekako je ugrožena. Od tog čovjeka! Uostalom, ako se doista nalazimo u takvom ratu, dužnost je premijera da javnosti objasni s kime ratujemo i kako se branimo.

NATO objavio stručnu analizu koja tvrdi da je "hibridno ratovanje" beskoristan izraz

No, što "hibridno medijsko ratovanje" uopće znači, otkud Plenkoviću taj izraz? Hibridno ratovanje se kao sintagma koristi otprilike od 2005. godine te se prvi put češće spominjalo 2006. godine kao opis Hezbollahova djelovanja u Libanonu. Riječ je o vrsti ratovanja koja kombinira konvencionalno i nekonvencionalno ratovanje, te cyber i medijske kampanje. Sve više se počelo spominjati u kontekstu Rusije i ukrajinske krize, no i danas nema posve jasne definicije što bi "hibridno ratovanje" trebalo biti. NATO je čak prije dvije godine objavio stručnu analizu profesora Damiena Van Puyveldea sa Sveučilišta Texas pod naslovom "Hibridni rat - postoji li uopće?", u kojoj se argumentira da je to besmislen izraz koji ne treba koristiti.

U svakom slučaju, ako Plenković ubrzo argumentima ne potkrijepi svoje tvrdnje o hibridnom medijskom ratu, onda će postati posve jasno da je baš on trenutačno najveća prijetnja hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti. Prva je mogućnost se u Banskim dvorima nalazi paranoik izvan kontrole, koji širi teorije zavjere. Druga je mogućnost da se u Banskim dvorima nalazi bahati obmanjivač javnosti, koji širi teorije zavjere da pokuša ušutkati i zastrašiti kritičare. Treća je mogućnost da se doista nalazimo u hibridnom medijskom ratu i da premijer to spomene usput kad mu dnevnopolitički paše, a o relevantnim detaljima realne ugroze ne znamo ništa. Koja god od tri opcije bila stvarna, Plenković je upravo postao najveća prijetnja demokratskom poretku u Hrvatskoj.