PREMA preporuci Hrvatske narodne banke, trebalo bi doći do izmjene zakona o tzv. prešutnim minusima, odnosno prekoračenjima, kako bi se zaštitili hrvatski građani od previsokih kamata, koje idu od preko osam posto do nevjerojatnih 17.4 posto. HNB je od banaka zatražio da primijene ograničenje efektivne kamatne stope (EKS) i omoguće obročnu otplatu ukinutog ili smanjenog iznosa prešutnog prekoračenja.

Minusi su najskuplji oblik kreditiranja

Neke od banaka, reagirajući na takve najave HNB-a, poslale su obavijesti o ukidanju prekoračenja, nakon čega je nastala bojazan o novoj dužničkoj krizi. Prema kalkulacijama HNB-a, prešutni minus koristi oko 840 tisuća hrvatskih građana koji sada moraju vratiti taj kredit. Zanimalo nas je stoga što će banka sada napraviti i što to znači za hrvatske građane. No, krenimo redom.

Minus na tekućem računu reguliran je Zakonom o potrošačkom kreditiranju, a u članku 2. tog zakona definirano je prekoračenje, pri kojemu vjerovnik potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa ili dogovoreno prekoračenje. Postoje dva prekoračenja, i to prešutno i dopušteno. Banka ima pravo bez zahtjeva korisnika omogućiti prešutno prekoračenje po računu, a korisnik ga prihvaća tako što ga počinje koristiti. Oba prekoračenja spadaju u najskuplja kreditiranja, s time da postoji ogromna razlika. Maksimalna efektivna kamatna stopa za dopuštena prekoračenja ograničena je na 7.61 posto, dok na prešutni ona može ići i iznad 17 posto.

Banke će nuditi otplate obaveza

Nakon početnog šoka da bi banke mogle masovno umanjivati odobrena prekoračenja na 1500 kuna, do toga da će banke masovno zatvarati dopuštena prekoračenja, danas je reagirao HNB. Oni tvrde da su proveli istraživanje, prema kojemu nije točno da banke masovno otkazuju minuse, kao i to da ih smanjuju.

"Ne prijeti masovna dužnička kriza koja bi mogla biti izazvana promjenom poslovne politike banaka u svezi prešutnih prekoračenja”, stoji u današnjoj reakciji HNB-a.

No, što će točno uraditi banke? Upravo taj upit poslali smo na adrese šest banaka. Pet banaka, i to Zagrebačka banka, Privredna banka, RBA, OTP banka i Hrvatska poštanska banke, odgovorile su nam preko svoje krovne udruge, Hrvatske udruge banaka. Odgovor je bio prilično štur.

"U ovom trenutku većina banaka provodi detaljnu analizu okružnice HNB-a i utjecaja na poslovanje te nisu započele sa smanjenjem iznosa prešutnog prekoračenja i aktivnostima prema klijentima temeljem zaprimljene okružnice HNB-a. Ono što svakako možemo potvrditi je da će banke nakon zakonskih izmjena postupati u skladu s važećim propisima te, ovisno o vlastitoj politici poslovanja i u dogovoru s klijentima, ponuditi različite mogućnosti otplate obveza", stoji u odgovoru koji smo dobili iz HUB-a.

Refinanciranje minusa po stopi od 7.3 posto

Jedina banka koja je bila spremna odgovarati je Erste banka.

"U ovom trenutku još uvijek je prerano govoriti kakvo će to rješenje u konačnici biti, no banka će pritom, osim usklađenja s regulatornim zahtjevom, svakako voditi računa o interesima svojih klijenata te ih o tome na vrijeme informirati", kažu nam iz Erste banke, dodajući da će ta banka, u slučaju odluke o ukidanju ili korekciji iznosa prešutnog prekoračenja na niže, klijente o tome obavještavati najmanje 30 dana prije efektivnog umanjenja ili eventualnog ukidanja prešutnog prekoračenja.  

"Pritom je važno istaknuti da, neovisno o tome što kod prešutnih prekoračenja takva obveza u ovom trenutku nije propisana zakonom ili drugim važećim propisima, banka u takvim situacijama klijentima nudi mogućnost otplate iskorištenog iznosa prekoračenja kroz 12 mjesečnih obroka. Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u 100-postotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz fiksnu kamatnu stopu od 7.3 posto, što predstavlja nižu kamatnu stopu od kamatne stope za korištenje prešutnog prekoračenja, a za ugovaranje ove vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada. Pritom je važno napomenuti da u slučaju korištenja ovog kratkoročnog kredita za refinanciranje klijenti ne prolaze klasičnu procjenu kreditne sposobnosti. Međutim, klijenti za istu svrhu mogu realizirati i druge kreditne proizvode iz redovne ponude banke, no u tom slučaju prolaze redovnu proceduru procjene kreditne sposobnosti", stoji u dijelu odgovora Erste banke, koja od 2018. godine u svojoj ponudi ima isključivo mogućnost korištenja tzv. prešutnih prekoračenja.

"U ovom trenutku je u Erste banci nešto manje od 168 tisuća ugovorenih prešutnih prekoračenja, od čega oko 53% klijenata odobreno prekoračenje mjesečno i koristi. Prosječni iznos odobrenog prešutnog prekoračenja je oko 10.370 kuna, dok je, s druge strane, prosječni iznos iskorištenog prekoračenja oko 3300 kuna", navodi se na kraju odgovora Erste banke.