PET DRŽAVA članica Europske unije planira do 2027. godine početi slati neregularne migrante u deportacijske centre izgrađene izvan Unije. Ta je namjera objavljena nakon sastanka ministara unutarnjih poslova Danske, Austrije, Njemačke, Nizozemske i Grčke, koji je održan u Kopenhagenu. Ministri su dogovorili zajednički model za takozvane centre za povratak, objekte u kojima bi boravili tražitelji azila čiji su zahtjevi u tih pet zemalja odbijeni, a koji se ne mogu vratiti u matične države, piše Euronews.

Plan za centre izvan EU

Skupina od pet država pregovara o uspostavi centara na teritoriju jedne ili više partnerskih zemalja, čija imena još nisu javno objavljena. Mediji kao najizglednije opcije spominju Ugandu i Ruandu.

"Današnja vodeća načela temelj su za daljnje korake. Cilj nam je da do 2027. budemo spremni prebaciti prve neregularne migrante u partnersku zemlju izvan EU-a", izjavio je danski ministar migracija Morten Bodskov. Ujedno je naglasio da ti centri nisu zatvori niti sabirni logori, već mjesta gdje "partnerske zemlje neregularnim migrantima pružaju novu priliku".

Financiranje i ciljevi sporazuma

Očekuje se da će pet zemalja u potpunosti financirati centre, a partnerskim državama mogle bi ponuditi i dodatna sredstva, trgovinska partnerstva ili druge poticaje. "Sustav centara za povratak uspostavit će se kroz ravnopravna i obostrano korisna partnerstva sa zemljama izvan EU-a", stoji u dokumentu o vodećim načelima.

Novi model trebao bi dovesti i do znatnog smanjenja broja ljudi koji ilegalno migriraju u EU. "Naš zajednički cilj je svesti ilegalnu migraciju na nulu", rekao je austrijski ministar Gerhard Karner.

Sastanci s potencijalnim partnerima se nastavljaju, a razgovori postaju "sve dublji i plodonosniji", izjavio je grčki ministar Thanos Plevris. On se nada da će sporazum biti objavljen u bliskoj budućnosti. Petorica ministara ponovno će se sastati u Munchenu krajem rujna.

Pravni okvir i talijanski model

Sporazumi sa zemljama izvan EU-a definirat će procedure za migrante u centrima, uvjete njihova boravka te odgovornosti uključenih država članica. Ministri su najavili da će se projekt provoditi u suradnji s međunarodnim organizacijama poput UNHCR-a i IOM-a te u potpunosti u skladu s pravom EU-a i međunarodnim obvezama.

Europski parlament je u lipnju odobrio novi zakon o migracijama, opisan kao najstroži dosad, koji državama članicama daje pravo na uspostavu centara za povratak kroz sporazume sa zemljama izvan EU-a. Jedan dužnosnik EU-a izjavio je za Euronews da će se uredba o povratku vjerojatno usvojiti na jesen, nakon konačnog odobrenja država članica.

Većina zemalja EU-a pokazuje interes za takve centre. Devetnaest vlada Unije smatra da je riječ o inovativnom rješenju za upravljanje migracijama, što su istaknule u zajedničkom pismu čelnicima EU-a prošlog lipnja. U međuvremenu, Italija već provodi sličan projekt u suradnji s Albanijom.

Kritike i zabrinutost nevladinih udruga

Plan o centrima za povratak izazvao je zabrinutost zbog usklađenosti s pravom EU-a i zaštite ljudskih prava. Europsko civilno društvo i nevladine organizacije oštro su kritizirale tu ideju.

"Slanje ljudi u centre za deportaciju izvan EU-a znači da se djecu, odrasle i obitelji iščupa iz života koje su izgradili u Europi. Podvrgava ih se dugotrajnom pritvoru na mjestima koja im nisu poznata", rekla je Michele LeVoy, direktorica Picuma, bruxelleske organizacije koja se bavi pravima migranata bez dokumenata.

Neuspjeli pokušaji i visoki troškovi

Dosadašnji pokušaji prebacivanja migranata u zemlje izvan EU-a nisu bili osobito uspješni. Ujedinjeno Kraljevstvo odustalo je od plana deportacije tražitelja azila u Ruandu, gdje su se trebali obrađivati njihovi zahtjevi. Danska je 2023. napustila sličan plan i promijenila strategiju, okrenuvši se s nacionalnog na europski pristup.

Italija je prvotno planirala smještati oko 3000 migranata mjesečno u svoje centre u Albaniji. Prema izvještajima, stvarna brojka je tek 500 ljudi ukupno otkako su ti objekti u ožujku 2025. prenamijenjeni u centre za deportaciju.

Cijeli talijanski projekt stoji više od 670 milijuna eura. Nedavno istraživanje jednog talijanskog sveučilišta pokazalo je da je zadržavanje migranata u tim centrima znatno skuplje za Italiju nego njihov smještaj na vlastitom teritoriju.