Peruško tvrdi da je nagodba dogovorena. Je li to istina ili mazanje očiju?
IAKO se želi stvoriti dojam da je postignuta nagodba za Agrokor pa je zato sazvana presica na državni praznik Tijelovo, pred Fabrisom Peruškom još je pregovora. Ipak, izvanredni povjerenik napravio je nekoliko ustupaka kojima se približio realizaciji nagodbe.
"Vlak s nagodbom je napustio stanicu. Imamo dvotrećinsku suglasnost vjerovnika. Na putu izglasavanja nagodbe prepreke su Adris, Alca i Agram", kazao je u četvrtak popodne izvanredni povjerenik na konferenciji bez novinarskih pitanja, da bi sutradan naslovnice novina objavile da je nagodba postignuta.
Nema još dokumenta kojim bi ove tvrdnje bile potkrijepljene, nema čak ni pismene suglasnosti Privremenog vjerovničkog vijeća. Dakle, daleko smo od teksta, a kamoli izglasavanja nagode.
Ipak, Peruško je napravio korak naprijed u pregovorima, a i končano je jasnije što je ponuđeno "troublemakerima", dobavljačima koji nisu pristali na rasplet prema kojemu bi pristajali biti "ošišani do gole kože". Njihov potpis još uvijek se čeka.
1. Dogovor s Agramom
To se prvenstveno odnosi na dogovor s Dubravkom Grgićem, izgleda da je postignut načelni sporazum prema kojemu bi Agram Invest povukao osporavanje jamstava - na kojima se temeljila nagodba - dok bi novi Agrokor zauzvrat od njih kupio 51 posto dionica Agrolagune.
"Taj dogovor Agram i budući vlasnici tek trebaju potpisati. No iskaz spremnosti gospodina Grgića je korak naprijed u tom pravcu", rekao je Peruško. Procjenjuje se bi dogovor s Agramom stajao novi Agrokor oko 25 milijuna eura.
Direktor Agram Investa i jedan od članova Udruge malih dioničara Ivan Krivičić otvorio je, nakon najave njihova dogovora s Agrokorom, zanimljivu temu, kompenzacijski paket za male dioničare, barem one socijalno ugrožene, u kojem je Agram spreman sudjelovati s milijun eura. Hoće li i na koji način država sudjelovati u obeštećenju malih dioničara, vidjet će se.
2. Ponuda Alci i ostalim dobavljačima koji imaju financijske mjenice
Tvrtki Alca koja je s Adrisom osporila potraživanja i time glasanje vlasnicima obveznica pa onda i Perušku blokirala provedbu nagodbe, ponuđeno je rješenje kao i ostalim dobavljačima koje banke terete preko regresnih financijskih mjenica.
Agrokorovi dobavljači su u svom poslovanju zapravo kreditirali Todorića pristajući na plaćanje mjenicama (robnim ili financijskim) koje su unovčavale u bankama i faktoring kućama, no aktivacijom Lexa banke terete njih, pojednostavljeno rečeno, kao jamce. Peruško je dogovorio s bankama i faktoring kućama da one otpišu 65 posto potraživanja prema dobavljačima na osnovu regresnih mjenica, a da im ovi plate preostalih 35 posto. Koliko je to rezultat vještine pregovora povjerenika, a koliko bankarske logike prema kojoj će, inzistirajući na stopostotnom prebacivanju tereta, potopiti neke dobavljače, nije poznato, no činjenica je da je postignut nekakav prijedlog kompromisa.
Alca, od koje RBA, Erste i HPB preko regresnih prave traže oko 130 milijuna kuna, na to još nije pristala. Za razliku od drugih dobavljača u poziciji je da blokira nagodbu jer može (s Adrisom) ostaviti vlasnike obveznica bez prava glasa.
Ovo rješenje bi se odnosilo i na Franck koji je također zaglavio s više od 340 milijuna kuna mjenica koje im dolaze na naplatu preko regresnog prava, a sada bi 65 posto tog iznosa bilo otpisano, dok bi 35 posto platili kroz više godina. No Franck je danas Trgovačkom sudu dostavio podnesak kojim traži "ispravak nezakonitih dijelova nagodbe", iz čega je vidljivo da pregovori s njim ne idu prema očekivanjima.
3. Pregovori s Adrisom nisu gotovi
"Ostao je samo Adris koji je očekivao više nego što su mogli dobiti", komentirao je Peruško. Detalje nije iznosio, u kuloarima se priča da je rovinjska tvrtka koja je kreditirala Agrokor tražila isplatu između 40 i 55 posto od milijardu kuna vrijednih potraživanja kroz pretvaranje u vlasništvo. Čim se raspravlja o visini udjela, znači da postoji barem teoretska volja da im se izađe u susret.
Udovoljavanje zahtjevima Agrama, Alce i Adrisa za izvanrednog povjerenika nije samo politički izazov, nego je i nagodbu kakvu su on i njegov prethodnik zamislili teško, gotovo nemoguće postići bez njihova odustajanja od pobijanja jamstava, odnosno osporavanja tražbina. Ipak postoji zakonska mogućnost da sutkinja da pravo glasa vlasnicima obveznica koje su ovi osporili, no prilično je to neizvjesno da bi povjerenik na tome temeljio svoj plan.
Peruškove dogovore tek treba formalizirati. Nakon što dobije finalni tekst nagodbe, Trgovački sud treba je prihvatiti u roku 5 do 15 dana, pa je poslati skupštini vjerovnika na glasanje.
4. Kako će izgledati vlasnički novi Agrokor?
Kao što je ranije bilo najavljivano, u novom Agrokoru ruske banke Sberbank i VTB trebale bi imati oko 46 posto vlasništva. Sberbank neće sudjelovati ipak u roll-up kreditu, a pretvaranje Mercatorovih dionica donijelo bi im tek 1,6 posto udjela u Agrokoru. Spominje se da bi opciju pretvaranja udjela imali i mali dioničari Mercatora. Za razliku od njih, dioničari hrvatskih tvrtki kćeri ostali bi kroz nagodbu kao vlasnici bezvrijednih dionica.
Vlasnicima obveznica na čelu s američkim Knightheadom pripao bi udjel od oko 25 posto, do 12 posto bi imale domaće banke, mahom zapadne banke koje posluju u Hrvatskoj, a oko 8 posto domaći dobavljači, kojima bi se isplatilo još 80 milijuna eura tzv. graničnog duga kroz četiri godine.
Kao rezultat vladine uprave, osim neizvjesnosti nezadovoljnih u nagodbi koja se proširila na porezne obveznike i sumnje na korupciju, ostaje i dar novim vlasnicima - novi kredit od 1,6 milijardi eura kojim će biti isplaćeni postojeći roll-up kreditori i razlučni vjerovnici, a za koji tek trebaju pronaći financijera.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati