SVOJ treći dan u Turskoj papa Benedikt XIV. Počeo je s izjavom kako su podjele među kršćanima "skandal za cijeli svijet", i dodao kako treba raditi na povezivanju na osnovi duboke ukorijenjenosti kršćanstva u Europi. Izjavu je dao nakon mise koju je vodio partijarh Bartolomej I., a koja obilježava dan svetog Andreja, brata svetog Petra, velikog katoličkog sveca.

Njegova je izjava simbolično pružanje ruke pravoslavnoj zajednici, koja diljem svijeta broji oko 250 milijuna ljudi, i s kojjima Katolička Crkva očigledno želi otvoriti dijalog. "Svi kršćani trebaju obnoviti svjesnost o kršćanskim korijenima, tradicijama i vrijednostima i dati im novi dah vitalnosti", rekao je. 

Svoju seriju posjeta kršćanskim zajednicama Turskoj papa je počeo u srijedu, poklonivši se maloj kamenoj kućici blizu obale Egejskog mora, gdje se smatra ja je Djevica Marija provela svoje posljednje dane. Nakon toga sjetio se talijanskog svećenika ubijenog za vrijeme nemira koji su buknuli zbog objavljivanja Muhamedovih slika u danskim novinama ovog ljeta. 

U tom govoru izrazio je žaljenje zbog svih žrtava religijskog pritiska na manjine u muslimanskom svijetu. To je otprilike dio generalnog tona koji želi uspostaviti s muslimanima u Turskoj, a i diljem svijeta, određeni odnos recipročnosti. Naime, poruka koju želi prenijeti je da muslimani, ako žele ravnopravnost u kršćanskim zemljama, trebaju dati nešto zauzvrat i kršćanima. 

Daljnji korak uspostavljanja odnosa s muslimanima bit će njegov posjet Plavoj džamiji u Istanbulu, jednom od velikih muslimanski mjesta na svijetu. Nekoliko desetina prosvjednika več je najavilo nezadovoljstvo tim posjetom i proteste. Iako je sigurnost oko pape Benedikta velika zbog straha od nasilja, protesti koji su za vrijeme njegovog posjeta organizirani u Turskoj pričaju drukčiju priču.

Dosad je turska ultranacionalistička stranka koja ih organizira uspjela skupiti tek nešto više od 10 000 ljudi, što je za jednu zemlju veličine Turske zaista malo. Dakle, ultradesničarske najave o nezadovoljstvu Turaka zbog papinog posjeta umnogome su preuveličane, a posjet pokazuje da većina Turaka ne samo da nema ništa protiv Bendikta, nego su ga nakon izjave kako će se zalagati za ulazak Turske u EU čak i srdačno primili. 

Ovo će biti drugi posjet jednog pape džamiji. Benedikt tokom cijelog ovog posjeta pokazuje zaista vrhunsku diplomatsku vještinu. Uspio je pridobiti turskog premijera da se sastane s njim, uspio je pridobiti simpatije Turaka, a sve to bez da je odstupio i od jednog svog političkog i teološkog stava. Istodobno ne samo da uspijeva uspostaviti dobre odnose s pravoslavnom zajednicom u Turskoj, nego to radi vrlo uspješno. Iako ga u Turskoj ne prate beskrajne povorke ljudi kojima mađe iz papamobila, ispada da je ovaj posjet jedan od najuspješnijih posjeta nekog pape ikad. Sve prolazi mirno, opušteno i graciozno. 

J. D.