ODLUKE aktualnog ministra Ivana Paladine, kao većinskog vlasnika obveznice IGH, dovele su do gubitka od najmanje 12 milijuna kuna za mirovinske fondove te 7.9 milijuna kuna za vladin Fond, no kako doznaju Index Istrage, sudskim postupkom mogli bi se pokušati vratiti izgubljeni milijuni.

>> Fondovi ostali bez 12 mil. kuna za penzije da bi se Paladina dokopao nekretnina

Kako smo istražili, sporno je što je Paladina do obveznice IGH došao posredstvom ortačkog ugovora koji je potpisao s većinskim vlasnikom Instituta IGH Sergejem Gljadelkinom. Također, sporno je i što je Paladina donosio odluke kao većinski imatelj obveznice IGH iako je bio u sukobu interesa, odnosno pravnim terminom rečeno - "povezana osoba".  Podsjetimo, upravo je Paladina kreirao i donosio odluke koje su bile nepovoljne za mirovinske fondove, ali su bile izrazito povoljne za njega.

Mirovince ne zanima vraćanje milijuna

Naime, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, Paladina nije mogao sudjelovati u donošenju odluka, a kamoli ih kreirati. Prezentirali smo mirovinskim fondovima tezu prema kojoj mogu tražiti poništavanje za njih nepovoljnih Paladininih odluka, no nisu bili zainteresirani. Čini se da su se s gubitkom 12 milijuna kuna pomirili. 

No Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, koju vodi ekonomski analitičar Andrej Grubišić i koja okuplja niz renomiranih ekonomista, pravnika i stručnjaka, uzela je u obzir našu tezu o svojevrsnom sukobu interesa za Paladinu te će dodatno istražiti sve okolnosti ovog posla i spremni su, umjesto mirovinskih fondova, tužiti ministra Paladinu. 

"Ako potvrdimo da je u vrijeme održavanje skupštine Ivan Paladina bio povezana osoba sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, a čime su ostvarene pretpostavke da isti nije mogao ostvariti pravo glasa na Skupštini,  poduzet ćemo i potrebne pravne radnje – tužbu radi utvrđenja ništavosti odluke Skupštine", stoji u dijelu odgovora Udruge.

No krenimo redom. 

Preko ortačkog ugovora do obveznica 

Aktualni ministar Ivan Paladina temeljem ortačkog ugovora s vlasnikom Instituta IGH Sergejem Gljadelkinom došao je do junk obveznice te tvrtke, a zahvaljujući vlasništvu nad tim vrijednosnim papirom, dočepao se 53 parcele građevinskog zemljišta u okolici Slavonskog Broda te sada želi na sebe prepisati poslovnu zgradu Instituta IGH u Splitu.

Obje nekretnine Paladina je u imovinskoj kartici procijenio na gotovo 30 milijuna kuna. Index istrage objavile su prošlog tjedna, što su nam potvrdila i tri mirovinska fonda te vladin Fond za financiranje razgradnje NEK, kako su zbog odluka ministra Paladine, vezano za obveznicu IGH čiji udio su i oni imali u vlasništvu, pretrpjeli gubitak od 20 milijuna kuna. 

Kako su nam objasnili, Paladina ih je prisilio da u kratkom vremenu za vrlo mali novac prodaju svoj udio u obveznici. Da to nisu napravili, prekršili bi zakon.

Paladina je kao većinski vlasnik obveznice odlučio nekretnine koje su bile zalog te iste obveznice prepisati na sebe, a ne prodavati ih na dražbi. Mirovinskim fondovima to nije odgovaralo jer po zakonu ne smiju biti vlasnici nekretnina. Oni su htjeli da se sve proda na dražbi kako bi dobili novac, a ta odluka o prodaji donesena je 2015. godine. 

Povezana osoba ne smije glasati ni donositi odluke 

Kada je Paladina imao 62.5 posto vlasništva nad obveznicom, odnosno većinu, promijenjena je prijašnja odluka Skupštine imatelja obveznice da se zemljišta prodaju te se tako naplati obveznica. Paladina je tražio da se zemljišta prepišu na vlasnike obveznice. Odnosno na njega kao većinskog vlasnika.

Kako smo istražili, čini se da na toj Skupštini Paladina nije mogao ni glasati, a ni kreirati odluke. 

Paladina je došao u posjed obveznice nakon što je prestao biti predsjednik Uprave Instituta IGH, no povezanom osobom čini ga potpisani ortački ugovor s većinskim vlasnikom Instituta IGH Sergejom Gljadelkinom. U ortačkom ugovoru definirana je sudbina obveznice te tvrtke. Isto tako Paladina je u to vrijeme imao, čini se, i dionice Instituta IGH, pa sve upućuje da se Paladina morao izuzeti iz glasanja na Skupštini imatelja obveznice i kreiranja bitnih odluka. 

Pojam povezane osobe definiraju međunarodni standardi koje se primjenjuju i u hrvatskom zakonodavstvu. Konkretno, ovdje je riječ o Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 24 (MRS 24), gdje stoji da odnos s povezanom osobom može utjecati na dobit i gubitak te financijski položaj subjekta. 

Skrivao se iza skrbničkog računa

Povezane osobe mogu zaključiti transakcije koje nepovezane osobe ne bi zaključile. Isto tako, na dobit i gubitak te financijski položaj subjekta može utjecati odnos s povezanom osobom, što se dogodilo u slučaju Instituta IGH i njegove obveznice. 

U konačnici Paladina je zahvaljujući ugovoru s vlasnikom Instituta IGH došao do vrijednog zemljišta, i to upravo preko obveznice. Paladina je, što se tiče Instituta IGH koji je izdao obveznicu, bio i dioničar, vjerovnik jer je imao potraživanja prema toj tvrtki, bivši predsjednik Uprave, partner većinskog vlasnika te na koncu imatelj obveznice. To ga sve čini povezanom osobom. 

Čini se da je Paladina u to vrijeme bio toga svjestan te se u vrijeme donošenja sporne odluke, koja je dovela do gubitka mirovinskih fondova, skrivao iza skrbničkog računa u Erste banci. 

Udruga koja zastupa članove obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova

Saznanja o tome da Paladina nije mogao donositi odluke na Skupštini nisu se dojmila mirovinskih fondova, a sudeći prema odgovorima koje smo od njih dobili, nisu voljni tužiti aktualnog ministra u vladi Andreja Plenkovića. 

Kao što smo napisali u uvodu, tu istu tezu prezentirali smo Udruzi članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ta Udruga zastupa interese hrvatskih građana ulagatelja u obvezne mirovinske fondove te radi na povećanju svijesti građana o postojanju individualne mirovinske štednje i ulozi mirovinskih fondova. 

Aktualni čelnik udruge je ekonomski analitičar Andrej Grubišić, a Udruga okuplja niz ekonomskih stručnjaka, od Vedrane Pribičević, Velimira Šonje, Damira Vanđelića i Vuka Vukovića pa do Marka Rakara i bivše pomoćnice ravnateljice Porezne uprave.  

"Pitat ćemo mirovince i ispitati sve okolnosti" 

U odgovoru na upit Indexa koji potpisuju Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge, i Anđa Redžić, voditeljica Pravnog savjeta Udruge, naglašava se kako će u ovom konkretnom slučaju zatražiti očitovanje od obveznih mirovinskih fondova o do sada poduzetim radnjama. Udrugu posebno zanima postoji li namjera mirovinskih fondova za pokretanje postupka pobijanja nepovoljnih odluka za mirovinske fondove i interese hrvatskih građana. 

"Pravni savjet Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova će, osim javno dostupnih informacija vezanih uz pravne okolnosti predmetnog slučaja, ispitati i sve ostale činjenice i okolnosti te ako potvrdimo da je u vrijeme održavanje skupštine Ivan Paladina bio povezana osoba sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, a čime su ostvarene pretpostavke da isti nije mogao ostvariti pravo glasa na Skupštini,  poduzet ćemo i potrebne pravne radnje – tužbu radi utvrđenja ništavosti odluke Skupštine", stoji u odgovoru koji u ime Udruge potpisuju Redžić i Ćelić Marušić. 

Briga o novcu za mirovine 

Kako naglašavaju u odgovoru, njihova Udruga zalaže se za zaštitu i jačanje privatne mirovinske štednje, a primarni cilj im je zaštita interesa članova mirovinskih fondova. 

"Preko 2 milijuna hrvatskih građana u obveznim mirovinskim fondovima po sili zakona u njima ima preko 130 milijardi kuna. To je novac na kojem se temelje naše mirovine. I bez obzira radilo se o novcima u drugom stupu ili o upravljanju novcima hrvatskih građana u javnim poduzećima i državnoj upravi, načini i odgovornost za upravljanje tim sredstvima moraju se promijeniti, s ciljem postizanja maksimalne transparentnosti", zaključuje se odgovoru. 

U slučaju da se odluke proglase ništetne, a u skladu članka 323 Zakona o obveznim odnosima, ugovorna strana dužna je vratiti drugoj "sve ono što je primila" na temelju takvih ugovora odnosno odluka. Pravo na isticanje ništetnosti, osim mirovinskih fondova koji su u ovom slučaju oštećeni, ima i državno odvjetništvo.

Plenkovića ne zanimaju Paladinini milijuni 

Naglasimo na kraju kako Paladina i dalje ne odgovara na novinarske upite niti je za javnost objasnio kako je sva njegova imovina od 60 milijuna kuna, osim jednog stana, zapravo bivša imovina Instituta IGH. U isto vrijeme Paladinu istražuju USKOK i DORH, a on svejedno ima podršku premijera Andreja Plenkovića, koji je javno rekao da ga ne zanima ortački ugovor, pa tako ni Paladinino bogaćenje.  

Naglasimo da je Paladina ušao u vladu, a da nije obavljena sigurnosna provjera. Paladina je bio osobni izbor šefa HDZ-a, premijera Plenkovića. 

S druge strane, dok je u vladi, Paladina se nada povećati svoje osobno bogatstvo za dodatnih 20 milijuna kuna, koliko procjenjuje 10 posto vlasništva u projektu Kupari. 

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index istrage