Michel Barnier sutra će podnijeti ostavku francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, javlja francuski BFMTV. Očekuje se da će u Elizejsku palaču doći u 10 sati ujutro.

Krajnja ljevica i krajnja desnica kaznile su Barniera jer je odlučio iskoristiti posebne ustavne ovlasti kako bi progurao dio nepopularnog proračuna bez glasanja parlamenta u kojem nije imao većinsku potporu.

Prijedlog proračuna predviđao je 60 milijardi eura ušteda kako bi se smanjilo velik deficit. "Ta realnost (deficita) neće nestati magičnim izglasavanjem nepovjerenja", rekao je Barnier zastupnicima uoči glasanja i dodao da će proračunski deficit progoniti i novu vladu.

Očekuje se da će Barnier uskoro podnijeti ostavku predsjedniku Emmanuelu Macronu. 

Tri izvora rekla su Reutersu da Macron namjerava brzo imenovati novog premijera.

Jedan izvor rekao je da to planira učiniti prije svečanog otvorenja obnovljene katedrale Notre Dame u subotu, kojemu bi trebao prisustvovati Trump.

Novi premijer morat će se suočiti s istim izazovima kao i Barnier. Novi izbori mogu se održati prije srpnja iduće godine.

Macron bi mogao također zatražiti od Barniera i njegovih ministara da ostanu kao tehnička vlada dok ne pronađe premijera koji bi mogao osigurati dovoljnu potporu za usvajanje zakona.

Mathilde Panot, jedna od vodećih ljudi krajnje ljevičarske oporbene stranke Nepokorene Francuske (LFI), kaže da je "danas povijesni dan" jer su Barnierova vlada i "nasilni proračun" pali.

Dodala je da sada pozivaju Macrona da ode dok je ponavljala pozive na prijevremene predsjedničke izbore.

Marine Le Pen, čelnica francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje, kaže da je proračun koji je doveo do pada premijera Michela Barniera bio "toksičan za Francuze".

“Jedino dostojanstveno rješenje za one koji su dobili mandat da ih štite bilo je protivljenje ovom proračunu”, dodaje.

U intervjuu za francusku televiziju TF1 Le Pen je rekla da "nije bilo drugog rješenja" nego svrgnuti Barniera s njegove pozicije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratit će se naciji sutra navečer, nakon što je vlada srušena izglasavanjem nepovjerenja.

Održat će televizijski govor u 19 sati.

Francuski zastupnici izglasali su nepovjerenje vladi s 331 glasom od 574, a ljevica i krajnja desnica ujedinile su se kako bi svrgnule premijera Michela Barniera i vladu. 

Francuska se našla u razdoblju duboke političke neizvjesnosti nakon što su zastupnici glasali za svrgavanje premijera Michela Barniera i njegove vlade.

>> Opširnije

Jean-Luc Mélenchon, koji vodi krajnje ljevičarsku stranku Nepokorena Francuska (LFI), koja je dio šireg lijevog saveza, izrazio je zadovoljstvo padom vlade.

"Čak i s novim Barnierom svaka tri mjeseca, Macron neće izdržati tri godine", dodao je govoreći o preostalom vremenu predsjednika Macrona na dužnosti.

Sljedeći predsjednički izbori zakazani su za travanj 2027., ali prije glasanja o povjerenju neki su pozvali Macrona da podnese ostavku.

Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen rekla je da pritisak na predsjednika Emmanuela Macrona raste nakon što su zastupnici izglasali nepovjerenje premijeru Michelu Barnieru. 

Le Pen kaže da zasad ne traži Macronovu ostavku.

Kaže da krajnja desnica ima neke zahtjeve za podršku mogućem Barnierovom nasljedniku, ali će dopustiti sljedećem premijeru da se prihvati posla.

Novi izbori prema francuskom ustavu nisu mogući prije lipnja, a Macron će se sada suočiti s velikim izazovom u imenovanju nove vlade u parlamentu koji je podjeljeniji nego ikad, kao i s pozivima na svoju ostavku.

Teško je vjerovati da će Macron podnijeti ostavku, a kako nema podršku ljevice ni krajnje desnice, premijer i vlada koje će imenovati najvjerojatnije neće imati povjerenje parlamenta, što bi moglo paralizirati francuski politički sustav do novih izbora, koji također ne garantiraju izlaz iz ove situacije.

Macronov predsjednički mandat istječe 2027. godine.

Manjinska centristička vlada pod vodstvom Michela Barniera bila je prepuštena na milost i nemilost lijevom savezu Novog narodnog fronta (NFP) i krajnje desnom Nacionalnom okupljanju (RN), predvođenom Marine Le Pen, koji su zajedno imali dovoljno zastupnika da je smijene s vlasti.

Barnier je u ponedjeljak najavio da će, kako bi izbjegao glasanje u parlamentu, progurati dio proračuna koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz posebnu proceduru, koji nisu podržavali ni NFP ni RN. Ova procedura je pak omogućila oporbenim zastupnicima da pokrenu izglasavanje nepovjerenja. I ljevica i krajnja desnica obećale su to učiniti nakon rasprave koja je započela danas u 16 sati.

Debakl francuske vlade korijene ima u odluci predsjednika Macrona da raspusti parlament u lipnju, što je dovelo do prijevremenih izbora. Ti su izbori rezultirali parlamentom podijeljenim u tri približno jednake skupine bez jasne većine, a Macron nije htio povjerenje dati lijevoj ili desnoj opciji, već sebi bliskim centristima.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron namjerava brzo postaviti novog premijera nakon što je parlament izglasao nepovjerenje vladi, rekla su tri izvora za Reuters.

Jedan od izvora rekao je da se Macron nada da će imati nekoga na tom mjestu već u subotu, kada će u posjet stići novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u povodu otvaranja crkve Notre Dame.

Macron se još nije odlučio za ime, ali osobe na njegovom popisu uključuju ljevičara Bernarda Cazeneuvea, bivšeg ministra Xaviera Bertranda i ministra oružanih snaga Sébastiena Lecornua.

Ostaje vidjeti hoće li krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen biti spremna podržati ime koje predloži Macron ili će nastojati srušiti kandidata trenutnim izglasavanjem nepovjerenja, najvjerojatnije u dogovoru s ljevicom.