OPSESIJA Hrvata turizmom je razumljiva s obzirom na to da velik dio gospodarstva ovisi o njemu, a turizam u užem smislu zapošljava preko 150 tisuća ljudi. Uspaničeno praćenje dolazaka stranih turista danas zauzima važnost koju je nekoć imalo praćenje vremenskih prilika jer je većina ljudi radila u poljoprivredi.

Svake godine ponavljaju se katastrofična predviđanja o navodnom krahu sezone, uglavnom na temelju subjektivnih i odokativnih procjena. Takve metode svode se na procjene registarskih oznaka na automobilima, šetnju centrom gradova, prepričavanje osobnih iskustava na obali itd.

Kad se pojave privremene i vremenski ograničene službene informacije koje dokazuju navodni propast turizma, one se često selektivno i nekritički interpretiraju samo da bi se potvrdio subjektivni dojam i narativ.

Dolasci na Jadranu

Paniku, a kod nekih oduševljenje, ove je godine izazvao podatak Hrvatske turističke zajednice (HTZ) o padu broja dolazaka u srpnju, koji na razini "turističkih županija" iznosi 144.9 tisuća.  Koja je prava istina o turističkim dolascima ove godine? Jesu li nakon više godina iščekivanja došli na naplatu rast cijena, prevelik rast broja smještajnih jedinica, apartmanizacija, pohlepa i općenito loša turistička politika?

>> Pogledajte točne brojke: Ovo su dolasci i noćenja lani u srpnju i ovog srpnja

Krah se očekivao i prošle godine. Nije ga bilo

Prvo treba imati na umu da predviđanja kraha turizma nisu ništa novo. Dapače, teško je sjetiti se sezone za koju se nije predviđao krah. Svake godine hrpa ljudi tvrdi da "ima manje stranih registracija na cestama", "terase kafića su poluprazne", "manje je ljudi u gradu", "restorani su prazni", "apartmani se ne pune dobro"...

Isto je bilo i prošle godine. "Velike nade ugasila turistička 'rupa' na jadranskoj obali", "Propada li sezona? Sve je manje gostiju, razočarani su cijenama", "Sezona je lošija nego 2019. Postajemo li destinacija lizača sladoleda koji se ne žele zadržavati u gradu?", "Veliki podbačaj sezone u 'pola Dalmacije', turista je znatno manje: 'Lipanj je bio lošiji, a u srpanj smo ušli utiho'", samo su neki od naslova koje su lani objavili mediji.

Unatoč panici, ostvareno je više od 20.6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja, što u odnosu na 2022. predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. Razlog zbog kojeg se kod nekih stvorio dojam da je sezona podbacila je to što su u glavna tri mjeseca, lipnju, srpnju i kolovozu, dolasci jako malo rasli u odnosu na 2022.

Ali predsezona i postsezona bile su više nego dobre. U siječnju je ostvareno iznad 50 posto više dolazaka stranih turista, a ni u jednom mjesecu od početka godine do lipnja rast nije bio manji od 20 posto na godišnjoj razini. Postsezona, odnosno rujan, listopad, studeni i prosinac, bili su lošiji, a rast dolazaka stranih turista iznosio je oko 15 posto svaki mjesec.

Kakva je situacija ove godine?

Iako je 2023. suprotno predviđanjima bila jako dobra kad je riječ o broju dolazaka, to ne mora značiti da će takva biti i ova godina. Istina je da ova godina ne bilježi toliko velike stope rasta kao prošla, što se može djelomično objasniti Olimpijskim igrama u Parizu, ali zasad nema razloga za paniku. 

U siječnju je zabilježeno 3.4 posto više dolazaka stranih turista, u veljači 19.3 posto, a ožujku čak 34.8 posto. Travanj je podbacio s padom od 5.7 posto. No već u svibnju bilježi se značajan rast (18.7 posto).

U lipnju je također ostvaren rast (3.5 posto), ali podaci za srpanj pokazuju pad broja dolazaka stranaca za 3.7 posto. Oko zadnje brojke stvorila se panika jer se to tumači kao znak da je sezona podbacila. No kao se pogleda cijela godina, onda je broj dolazaka stranih turista veći za 2.8 posto. 

Iznosi računa jako rastu, ali postoji problem u lipnju i srpnju

Sam broj dolazaka puno govori, ali je možda još važniji podatak o tome koliko strani turisti troše. To povećava prihode ugostitelja, iznajmljivača i hotela, puni državni i lokalni proračun, potiče rast zaposlenosti i, na kraju, povećava sam BDP. 

Za tu vrstu procjene postoje ažurni podaci sustava fiskalizacije. Prema njima ne samo da se sezona ne može opisati kao loša nego će prihodi od turizma ove godine biti rekordni, najveći u povijesti. Ipak, postoje naznake da su (pre)visoke cijene u lipnju i srpnju negativno djelovale na promet. 

U tzv. turističkim županijama (Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska) u prvih pet mjeseci ove godine broj računa rastao je za 7.3-14.3 posto svaki mjesec u odnosu na isti mjesec 2023. Ukupni iznos rastao je između 11.8 i 29.2 posto. Rast cijena u kategoriji "Restorani i hoteli" bio je između 10 i 11 posto, što sugerira da je ostvaren snažan realni rast prometa. 

No u lipnju i srpnju situacija se preokrenula. Rast broja računa pao je na 4 posto, a ukupnog iznosa računa 6.2 i 7.4 posto. Prosječni iznos računa u navedenim djelatnostima i navedenim županijama 2024. iznosio je 31.34 eura, a 2023. 30.37 eura. 

Pad broja dolazaka u srpnju nije nužno loš

Iz dosadašnjih podataka o turističkoj sezoni možemo zaključiti da još nema razloga za paniku, ni blizu. Srpanj i travanj su podbacili, ali rast u ostalim mjesecima je i više nego nadoknadio taj gubitak.

Rezultati vjerojatno neće biti toliko dobri kao prošle godine, kad je ostvareno 9 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja, ali nema govora o krahu turističke sezone. Štoviše, pad ukupnog broja dolazaka u srpnju i kolovozu dobar je za Hrvatsku pod uvjetom da se u ostalim mjesecima bilježi visok rast.

Blagi pad u srcu sezone je zdrav za hrvatski turizam 

Naime, sezonalnost turizma u Hrvatskoj jedna je od najvećih mana. Hrvatska 70 posto noćenja stranih turista bilježi u samo tri mjeseca - srpnju, kolovozu i rujnu. Za usporedbu, Grčka u tim mjesecima ima 58 posto dolazaka stranih turista, Španjolska 37 posto, Italija i Cipar 43 posto, Crna Gora 55 posto, Albanija 60 posto.

Doslovno nema države u Europi da ima toliko izraženu sezonalnost turizma kao Hrvatska. To stvara brojne probleme i troškove, pa je blagi pad dolazaka u srcu sezone uz snažan rast u pred i postsezoni zapravo zdrav za turizam Hrvatske.

Barem za one koji se profesionalno bave turizmom, održavaju kvalitetu, ulažu i prate rast potražnje umjesto da masovno otvaraju nove apartmane kao da će svake godine broj dolazaka stranih turista rasti za 10 i više posto.