BOGATSTVO svjetskih milijardera prošle je godine raslo tri puta brže nego ranijih godina i dosegnulo rekordnu razinu, upozorava Oxfam u najnovijem izvješću o nejednakosti. U izvješću objavljenom uoči početka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu navodi se da je ukupno bogatstvo globalnih milijardera u 2025. poraslo na 18,3 bilijuna dolara, što je nastavak snažnog rasta koji traje od 2020. godine.

Dramatična nejednakost u svijetu

Taj rast događa se u trenutku kada se svaka četvrta osoba u svijetu bori da osigura redovite obroke, a gotovo polovica svjetske populacije živi u siromaštvu. Oxfam je izračunao da je 2,5 bilijuna dolara dodanih bogatstvu milijardera prošle godine otprilike jednako imovini koju posjeduje najsiromašnijih 4,1 milijarda ljudi. Broj milijardera u svijetu prvi put je premašio 3000, a Elon Musk postao je prva osoba čija je neto vrijednost prešla 500 milijardi dolara.

Koncentracija političke moći

Oxfam upozorava da procvat bogatstva prati i dramatična koncentracija političkog utjecaja ultrabogatih. Prema studiji objavljenoj u nedjelju, 74 od 2027 svjetskih milijardera obnašalo je izvršne ili zakonodavne funkcije u vladi tijekom 2023. godine, što im daje 3,6 posto šanse za obnašanje političke dužnosti. Za usporedbu, prosječni građanin svijeta imao je samo 0,0009 posto šanse za isto.

"Ovogodišnje izvješće uistinu rasvjetljava vezu između političke i ekonomske nejednakosti", izjavila je Rebecca Riddell, viša voditeljica politike za ekonomsku pravdu u Oxfam America. "Činjenica da milijarderi imaju 4000 puta veću vjerojatnost da će obnašati dužnost od vas ili mene naglašava koliku prekomjernu moć posjeduju."

Uzroci porasta bogatstva

Organizacija dio najnovijeg skoka bogatstva povezuje s politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je druga administracija smanjila poreze, zaštitila multinacionalne korporacije od međunarodnog pritiska i ublažila nadzor monopola. Dodatni dobitak ultrabogatima donio je i snažan rast vrijednosti tvrtki povezanih s umjetnom inteligencijom.

Utjecaj na medije i demokraciju

Oxfam ističe i rast utjecaja milijardera na tradicionalne i digitalne medije, navodeći da ultrabogati danas kontroliraju više od polovice najvećih svjetskih medijskih kompanija. Upozoravaju da ovakva koncentracija kapitala i političke moći produbljuje podjele i ugrožava demokratsku stabilnost.

"Sve veći jaz između bogatih i ostalih istovremeno stvara politički deficit koji je vrlo opasan i neodrživ", rekao je izvršni direktor Oxfama Amitabh Behar, upozorivši da vlade često "donose pogrešne odluke kako bi se udovoljilo eliti", što se, prema njegovim riječima, vidi u smanjenju pomoći i sužavanju građanskih sloboda.

Prijedlozi za rješenje problema

Zbog toga Oxfam poziva vlade da usvoje nacionalne planove za smanjenje nejednakosti, uvedu veće poreze na ekstremno bogatstvo te postave čvršće barijere između novca i politike, uključujući ograničenja lobiranja i financiranja izbornih kampanja. Uz to predlažu jačanje radničkih prava, povećanje plaća, razbijanje monopola te ulaganje u univerzalne javne usluge i socijalnu sigurnost.

"Suzbijanje nejednakosti, suzbijanje moći najbogatijih i promicanje moći običnih ljudi ključni su načini ne samo za smanjenje nejednakosti, nego i za jačanje demokracije", zaključila je Riddell.