SITUACIJA osmero uhićenih Hrvata u Zambiji sve je neizvjesnija. Posljednja vijest je odluka suda u Ndoli da se uz jamčevinu mogu braniti sa slobode te da je reguliran njihov privremeni boravak u Zambiji.

Uz to, na zahtjev Republike Zambije Visoki sud u Ndoli odobrio je prebacivanje postupka protiv osmero uhićenih hrvatskih državljana s Općinskog na Visoki sud zbog međunarodnog konteksta predmeta, velikog interesa medija, pravnih pitanja i zahtjevnih pravnih tumačenja.

>> Hrvate u Zambiji prebacili na viši sud, poznato zbog čega

Ovaj je slučaj otvorio niz pitanja. Mnogima nije jasno na temelju čega su općinski sudovi u Hrvatskoj utvrdili da su dokumenti iz DR Konga vjerodostojni i o kojim se sve sudovima radi, a u međuvremenu se saznalo i da ne postoji registar kojim bi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike vodilo evidenciju u posvojenoj djeci iz trećih zemalja.

Ovo su hrvatski sudovi koji su potvrđivali odluke iz DR Konga

Index je uspio doći do podataka o tome koji su sudovi u zadnjih deset odnosno pet godina odobrili odluke DR Konga o posvojenju djece. Prema podacima koje je početkom veljače Vrhovni sud dostavio Odboru za obitelj, mlade i sport, u razdoblju od početka 2013. do kraja 2017. godine, na hrvatskim je sudovima doneseno 15 odluka o posvojenju djece, od kojih je najviše, po četiri, u Zagrebu i Zadru.

U narednom razdoblju od početka 2018. do kraja prošle godine, broj odluka hrvatskih sudova se povećao za gotovo pet puta. U Zadru je tako odobreno sedam odluka, u Novom Zagrebu i Zagrebu po šest, a od svih najviše odskače Zlatar koji je u pet godina odobrio čak 23 odluke o posvojenju djece iz Konga.

Kako stoji u izvješću koje je Vrhovni sud uputio saborskom odboru, sveukupno je u zadnjih pet godina priznato 68 odluka. Međutim, kada se pojedinačno zbroje sve odluke, ispada da ih je 67, odnosno jedna manje. Iako se radi o jednom broju manjka, on se vjerojatno odnosi na Općinski sud u Varaždinu koji je na Indexov upit odgovorio da su u zadnjih pet godina odobrili tri odluke, a ne dvije, kako stoji u izvješću Vrhovnog suda.

Nadalje, od svih podnesenih odluka, samo je jedna nepotvrđena, i to ona u Slavonskom Brodu. Razlog je bilo povlačenje prijedloga od strane predlagatelja. U izvješću također stoji da su svi sudovi koji su odlučivali o posvajanju djece iz DR Konga svoju nadležnost temeljili na članku 52. Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji glasi:

"U predmetima zasnivanja ili prestanka posvojenja, sud ili drugo tijelo Republike Hrvatske nadležno je ako posvojenik ili posvojitelj ima u Republici Hrvatskoj uobičajeno boravište ili je državljanin Republike Hrvatske." Na temelju te odredbe svaki sud kojem je podnijet prijedlog bio je nadležan za odlučivanje s obzirom na to da predlagatelji imaju uobičajeno boravište u Hrvatskoj, odnosno imaju njezino državljanstvo.

Hrvatski sudovi nisu sumnjali u vjerodostojnost suda DR Konga

Iz obrazloženja proizlazi kako hrvatski sudovi nisu posumnjali u vjerodostojnost odluka suda DR Konga i vjerojatno zbog toga nisu provodili poseban postupak ispitivanja njihove vjerodostojnosti (legalizacije).

“Postupak koji su provodili sudovi proveo se kao izvanparnični postupak priznanja stranke sudske odluke, dakle prema općim pravilima o priznanju inozemnih sudskih odluka te slijedom navedenog nije izrijekom propisano da bi u takvoj situaciji sud trebao primjenjivati odredbe Obiteljskog zakona. Može se zaključiti da u ovom dijelu postoji određena pravna praznina i radi otklanjanja te pravne praznine, a sve dok ne budu donijete odgovarajuće zakonske izmjene i dopune, Vrhovni sud Republike Hrvatske je 5. siječnja 2023. donio preporuku kojom je preporučen način postupanja koji bi uzeo u obzir specifičnosti postupka posvojenja djeteta”, stoji u izvješću.

Općinski sud u Zlataru u pet godina odobrio 23 sudske odluke iz DR Konga

U zadnjih pet godina Općinski sud u Zlataru potvrdio je 23 odluke uključujući i dokumente za tri para trenutno zatvorena u Zambiji. Četvrti par postupak je vodio u Varaždinu koji je u zadnjih pet godina odobrio dva posvojenja iz DR Konga.

Vrhovni sud tvrdi da propusta u radu suda u Zlataru nema, već da je problem u zakonskim rupama. Ostaje vidjeti što će na koncu reći iz USKOK-a, koji se također uključio u istragu ovog slučaja.

Uhićenja u Zambiji trebala bi potaknuti izmjene i dopune nekoliko zakona u Hrvatskoj, ali kako će završiti priča s osmero Hrvata koji su zapeli u Zambiji i tko će za cijeli slučaj odgovarati, još će neko vrijeme ostati nepoznanica.

Nadležni sudovi ne djeluju u skladu s Ministarstvom

Vrhovni sud izvijestio je ranije u siječnju da su istražili postupke hrvatskih sudova, Općinskog suda u Varaždinu i onog u Zlataru. Kažu da nisu naišli na neregularnosti u radu sudova, ali da su ustanovili određene "pravne praznine". Naime, tri uhićena para podnijela su zahtjev za potvrdom odluka donesenih od strane kongoanskog suda na sudu u Zlataru, a jedan u Varaždinu.

“U vezi s postupcima priznanja koji se odnose na situaciju u kojoj hrvatski bračni parovi kao posvojitelji žele posvojiti dijete iz države koja nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (primjerice Demokratska Republika Kongo), uočeno je da postoji izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva”, stoji u priopćenju Vrhovnog suda. 

Kako bi se u budućnosti izbjegle ovakve situacije, sud je objavio neobvezujuće preporuke

Do pokretanja izmjena i dopuna trenutnog zakona, Vrhovni sud je objavio neobvezujuću preporuku svim općinskim sudovima u Hrvatskoj koja se tiče postupaka priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece, u kojima ne dolazi do primjene Konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem. 

U preporuci se predlaže provođenje postupka provjere autentičnosti primljenih dokumenata, odnosno stranih sudskih odluka i potvrde o pravomoćnosti putem međunarodne pravne pomoći, putem Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Također se preporuča da se prilikom primitka prijedloga za priznanje strane sudske odluke primjerak tog prijedloga pošalje Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi s rokom od te 30 dana kako bi se provjerilo jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u Hrvatskoj.

Ministarstvo mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike priopćilo je u siječnju da su svega dva od četiri uhićena para upisana u Registar potencijalnih posvojitelja, jedan 2021., a drugi 2022. godine.

"Druga dva para su podnijela zahtjev, ali nisu upisana u registar potencijalnih posvojitelja. S obzirom na okolnosti cijelog slučaja, u tijeku je provođenje upravnog nadzora nad cjelokupnim postupkom upisa, odnosno zahtjeva za upis u registar potencijalnih posvojitelja kod sva četiri para.

Nitko od navedena četiri para nije se obratio Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u vezi dobivanja informacija u odnosu na međudržavno posvojenje djeteta", rekli su iz Ministarstva.

Ministarstvo nije vodilo evidenciju o posvojenoj djeci

Iz Ministarstva su nam rekli da će dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu predložiti da nadležni sud koji provodi postupak priznanja strane sudske odluke o posvojenju po pravomoćnosti svoje odluke o tome obavijesti Ministarstvo radi vođenja evidencije o tim posvojenjima te će se na taj način voditi evidencija o posvojenjima iz trećih država.

Kažu da do sada u Hrvatskoj nije bila propisana obaveza vođenja evidencije o priznanju stranih sudskih odluka o posvojenju koje su donosili nadležni sudovi.

Međutim, dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu predložit će da nadležni sud koji provodi postupak priznanja strane sudske odluke o posvojenju po pravomoćnosti svoje odluke o tome obavijesti Ministarstvo, a sve kako bi se vodila evidencija o posvojenjima iz država trećeg svijeta.

"U Republici Hrvatskoj se vodi Registar posvojenja temeljem Pravilnika o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaj stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metode utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaj izvješća o djetetu, vođenje registra o potencijalnim posvojiteljima te način vođenja registra o posvojenjima koji je stupio na snagu u rujnu 2014. godine.

Podaci iz spisa predmeta o posvojenju se unose u registar posvojenja u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke o posvojenju. Registar vodi Hrvatski zavod za socijalni rad u elektroničkom obliku. Podaci iz Registra imaju status službene tajne i podliježu zaštiti sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka i zaštiti tajnosti podataka.

Do stupanja na snagu navedenog Pravilnika, evidenciju o posvojenjima vodili su tadašnji centri za socijalnu skrb putem očevidnika predmeta o posvojenju koji se vodio na propisanim obrascima", rekli su nam iz Ministarstva.

Što se tiče registra posvojene djece iz Europske unije, on ne postoji, ali se vode podaci o posvojenjima djece iz država ugovornica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem od travnja 2014. godine kada je Konvencija stupila na snagu u Hrvatskoj.

"Svaka država samostalno odlučuje o evidencijama koje će voditi vezano uz međudržavna posvojenja i Ministarstvo ne raspolaže statističkim podacima drugih država o posvojenjima iz država koje nisu ugovornice Konvencije. Ministarstvo je u obvezi voditi statistiku samo za posvojenja s državama ugovornicama Konvencije", poručuju.

Krivo iskomunicirana brojka posvojene djece

Vrijedi istaknuti i da je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike krivo iskomuniciralo broj o djeci koja su posvojena iz Demokratske Republike Kongo.

"U odnosu na prve informacije koje su komunicirane u medijima o 131 djetetu posvojenom iz Demokratske Republike Kongo naglašavamo da je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u svom obraćanju medijima istaknuo da se radilo o podacima koje je dostavilo drugo nadležno tijelo, a koji su se odnosili na broj izdanih isprava za djecu koja su posvojena iz Demokratske Republike Kongo te se naknadno utvrdilo da je pojedinoj djeci izdano više isprava i da je taj broj manji", napisali su nam.

Obratili smo se i Vrhovnom sudu i pitali koliki je onda točan broj posvojene djece iz Konga.

"Sudovi u Republici Hrvatskoj u zadnjih pet godina proveli su 68 postupaka priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju iz Demokratske Republike Kongo. Prije toga, u razdoblju od daljnjih pet godina, takvih postupaka bilo je 15. Dakle, u zadnjih 10 godina provedena su 83 sudska postupka. Ostale podatke ne možemo komentirati jer su izvan naše nadležnosti", stoji u odgovoru.

Najviše djece iz Konga završilo u SAD-u, ovo su brojke

Također, na stranici haške konvencije HCCH objavljena je svjetska statistika međudržavnih posvojenja koju je izradio profesor Peter Selman sa Sveučilišta Newcastle.

Prema njegovom izračunu, od 2004. do 2019. najviše posvajanja djece iz Konga je bilo u SAD-u, Italiji, Francuskoj, Kanadi i Nizozemskoj.  Radi se o zemljama koje su članice ove konvencije. Selmana smo kontaktirali pismenim putem.

"Nisam uspio pronaći podatke o djeci koja su  poslana u Hrvatsku. Hrvatska je ratificirala Hašku konvenciju iz 1993., ali nema dostupne podatke o usvajanju", rekao je.

"Oštar pad broja posvojene djece od 2017. sličan je onom koji se nalazi u mnogim drugim afričkim zemljama i odražava tezu da su mnoga posvojenja izvršena radi zarade od strane kriminalnih tijela maskiranih kao agencije za posvajanje i osnivanje takozvanih sirotišta kako bi se to olakšalo", rekao je on.

Predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić rekao je da se istražuje autentičnost odluka koje su potvrdili hrvatski sudovi, ali i da postoji problem u pravnoj i političkoj praksi u DR Kongu.

"Točno je da je Demokratska Republika Kongo u svom zakonu donijela izmjenu kojom se zabranjuju postupci međunarodnog posvojenja dok se ne formira centralno tijelo. Međutim, to tijelo nije formirano od 2016. do danas. Ravnatelj u njihovoj agenciji rekao je da nisu dopuštene baš nikakve iznimke, ali neosporno je da su sudovi nakon 2016. donijeli negdje između 40 do 70 odluka kojima su odobrili međunarodna posvojenja", rekao je Dobronić.

Kongoanska vlast u sukobu sa sudovima?

"Situacija je u DR Kongu takva da su potpisali Opću UN-ovu konvenciju o pravima djeteta koja kaže da je temeljni kriterij odluka o pravu djeteta – dobrobit djeteta. Ovaj sud je u pojedinim slučajevima odlučio da predstavlja dobrobit djeteta da se pojedina međunarodna posvojenja odobre i da se zanemari ta zabrana.

Nije ništa sud u DR Kongu povrijedio svoj zakon. To se zove tumačenje prava – potpuno formalno je to ispravno jer Međunarodna konvencija ima prednost u primjeni nad domaćim zakonom. Jedina je istina da su nakon 2016. u DR Kongu pod određenim uvjetima međunarodna posvojenja i dalje moguća i dopuštena.

No, nastaje novi problem. Iz svega proizlazi da su vlada DR Konga i njihovi sudovi na neki način na ratnoj nozi i onda vlada, pozivajući se na odredbu zakona po kojoj nema posvojenja, ne želi dati izlazne vize čak ni za onu djecu za koju je njihov vlastiti sud odobrio posvojenje. Ukazuje na to da su sudovi u DR Kongu neovisni i da bi trebali moći odlučivati samostalno", dodaje.

Na pitanje jesu li hrvatski sudovi bili dužni provjeriti legalizaciju isprava, rekao je da su trebali postupati opreznije i da od sada imaju uputu kako će to činiti.

"U ovim uvjetima, kad nemamo veleposlanstvo tamo, to bi postupak usvojenja produljilo najmanje za godinu, ako ne i duže, ili ga čak onemogućilo. S druge strane, iz obrazloženja suda Demokratske Republike Kongo, koji je bio sucima pred stolom, proizlazi da su oni imali pojedine isprave naših centara za socijalnu skrb koje su prihvaćali bez legalizacije. Onda je u tom dijelu moguće, prema načelu uzajamnosti, ako jedna država ne traži legalizaciju, da ne moramo ni mi", objasnio je Dobronić pa dodao:

"Onda su naši suci prihvatili jedan znatan rizik i nisu poslali isprave na redovni put legalizacije. Jednim dijelom su imali razumijevanja za njihovu želju da što prije postanu roditelji."

Dobronić: Postoji šansa da se postupak prebaci u Hrvatsku

Vjeruje da su na temelju prijašnjih presuda odlučili na ovaj način krenuti dalje u postupak, ali smatra da su time prihvatili pretjeran rizik. "Po ovom što proizlazi iz obrazloženja postupka, to je jedan sasvim solidan postupak u kojem su provjerili i dijete i roditelje i posvojitelje i dob itd. Oni imaju dio građanskog zakona koji je recepcija belgijskog zakona i to je na ovaj način sasvim solidno." 

Na pitanje je li moguća revizija slučajeva koji su već provedeni, rekao je: "Ono što je provedeno – to su zakonito provedeni postupci i upisi. Ne smiju se osporavati. Sumnja je jedno, a ona mora biti dokazana crno na bijelo."

Dodao je i da postoji šansa da se postupak prebaci u Hrvatsku. Kad je riječ o pravnoj poziciji te djece, koja jesu hrvatski državljani, kaže: "Zambija nema temelja osporavati hrvatsko državljanstvo te djece jer isprave koje je izdao MUP su valjane. Nisu krivotvorine. Najmanje što moraju napraviti je da omoguće predstavnicima naše države da obiđu tu djecu."

"Ta djeca su već sad naši državljani i mi imamo pravo poslati naše predstavnike socijalne skrbi da tu djecu preuzmu i ovdje organiziraju brigu o njima. Djecu treba dovesti u Hrvatsku. Nisu djeca ništa sama organizirala ni provodila", dodaje.