PREDSJEDNIK Zoran Milanović, koji pokušava postati premijer usprkos činjenici da je predsjednik i da mu je Ustavni sud zabranio kandidiranje na izborima i sudjelovanje u kampanji, danas je naveo nekoliko imena ljudi koje vidi kao ministre u svojoj vladi.

Među njima su admiral Robert Hranj, SDP-ovac Boris Lalovac koji je u Milanovićevoj vladi bio ministar financija, Zvonimir Mršić, nekadašnji gradonačelnik Koprivnice te bivši predsjednik uprave Podravke, ratni zapovjednik i predsjednikov savjetnik za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković te ekonomski stručnjak Velibor Mačkić, Milanovićev trenutni savjetnik za ekonomiju. 

>> Milanović objavio koga želi kao ministre u svojoj vladi

Hranja vidi kao ministra obrane 

Zoran Milanović je trenutno HDZ-ovo Ministarstvo obrane, na čijem je čelu Ivan Anušić otkad je bivši ministar Mario Banožić autom usmrtio oca dvoje djece, danas opisao kao "očajno". Kao ministra obrane u svojoj "vladi nacionalog spasa" Milanović vidi admirala Roberta Hranja, donedavnog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH te nekadašnjeg zapovjednika Hrvatske ratne mornarice.

Hranj je u svojoj dugoj karijeri obnašao i dužnost vojnog izaslanika u SAD-u, a bio je zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO-u i EU-u u Bruxellesu. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog pletera, Redom hrvatskog trolista, Redom kneza Trpimira te Legion of Merit (USA). 

Milanović je ranije zbog Hranja napadao Banožića

Milanović je ranije u više navrata u javnosti "branio" Hranja, a naročito prije dvije godine, nakon što je sad već bivši ministar obrane Mario Banožić donio odluku da će Hranj šest mjeseci ostati načelnik Glavnog stožera.

“Tako je jučer potpisao odluku o produljenju agonije ili života načelniku Glavnog stožera, kojeg sam imenovao ja na prijedlog vlade, na još pola godine tako da se moralna ucjena, odnosno pasivno-agresivna agresija nulte kategorije nastavi i da se ljudi i dalje tresu", rekao je tada Milanović, pa dodao: "E, nećeš tako, Plenkoviću, prenesi vazalu, niti si ga birao niti ćeš ga micati", poručio je Milanović. 

Naime, Banožić je 2022. potpisao ostanak u službi Hranju za šest mjeseci nakon što on navrši 60 godina te je s 1. siječnjem 2023., po Zakonu o službi u Oružanim snagama, trebao ići u mirovinu. Milanović je tada naglasio kako se dobna granica ne odnosi na načelnika Glavnog stožera jer postoji odluka bivšeg ministra Krstičevića iz 2020. da će Hranj tu dužnost obnašati četiri godine, odnosno do kraja svog mandata te da je Banožić tu odluku zanemario.  

Cijeli je slučaj tada Milanović nazvao “sociopatskom spletkom”, a Banožićevu odluku ništavnom. Procijenio je tada da se radi o urušavanju kompletnog obrambenog sustava. Na koncu je Banožić Hranju produljio mandat na mjestu načelnika Glavnog stožera RH do 31. prosinca 2023. godine zbog posebno opravdanih razloga i potrebe službe, kako je tada priopćilo Ministarstvo obrane. 

Za ministra finanija želi Lalovca

SDP-ovac Boris Lalovac bio je ministar financija u prijašnjoj Milanovićevoj vladi, a bio je i član odbora za financije i državni proračun te član Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Pred kraj njegovog mandata ministarstvo na čijem je on bio čelu povećalo je vanjski dug za više od milijardu kuna. Naime, izdalo je trezorske zapise u iznosu od čak 1.58 milijardi kuna, čime je dug po trezorskim zapisima povećan za 1.18 milijardi kuna. Istovremeno je na naplatu stiglo 405 milijuna kuna, tako da je dug po trezorskim zapisima bio povećan na ukupno 19.19 milijardi kuna. 

Tada se u javnosti postavljalo pitanje je li povećano zaduženje legalno s obzirom na to da Zakon o primopredaji vlasti tehničkoj vladi zabranjuje sklapanje poslova značajnije vrijednosti. Iz Ministarstva financija Indexu su tada tvrdili da je navedeno izdanje u skladu s mjesečnim planom i Odlukom o privremenom financiranju proračuna za prvo tromjesečje 2016.

Bio je "šokiran" nezakonitostima koje je otkrio Index

Prije nego što je postao pomoćnik ministra Slavka Linića, Lalovac je od 2005. do 2011. bio zaposlen u Raiffeisen Leasingu.

Nakon što su Index Istrage otkrile da je od 2008. do 2013. godine RBA Leasing suprotno potpisanom ugovoru o leasingu povećavao rate otplate za korisnike leasinga pa su tako primatelji leasinga platili, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i državno nadzorno tijelo, utvrdili kako je riječ o nezakonitostima, Lalovac je kazao da je ovim saznanjem "šokiran" te da je većim dijelom u RBA Leasingu bio pripravnik, a tek od 2010. godine direktor Sektora računovodstva, financija i izvještavanja. Tvrdio je da nije znao ništa o postupcima RBA Leasinga prema svojim klijentima. 

"Nije to bio moj resor. No, zaista, kažem vam, šokiran sam", kazao je tada Lalovac Indexu. 

Za ministra želi i Zvonimira Mršića

Zvonimir Mršić svoju je karijeru započeo u Podravci, gdje je obnašao dužnost direktora Službe za odnose s javnošću. Od 1997. do 1999. bio je zamjenik gradonačelnika Grada Koprivnice, nakon čega se kratko vratio u Podravku te nakon toga 11 godina bio gradonačelnik Koprivnice, a potom SDP-ov saborski zastupnik. Bio je i član Nadzornog odbora Podravke, a od veljače 2012. do veljače 2017. predsjednik Uprave tog poduzeća. 

Obnašao je niz dužnosti od kojih je najistaknutije mjesto predsjednika Odbora za lokalnu i područnu samoupravu, na kojem je bio od 2008. do 2011. godine.  

Spominjalo ga se i kao nasljednika Agrokora. U Podravku ga nitko nije zvao natrag

Nakon što je vladin povjerenik Ante Ramljak 2018. godine podnio neopozivu ostavku na čelu Agrokora zbog Indexovih otkrića, među njegovim nasljednicima tada se spominjalo i Mršićevo ime.

Nakon iznenadne smrti Marina Pucara 2021. godine, koji je do tada vodio Podravku, u igri za njegova nasljednika spominjala su se imena četvero kandidata, uključujući i Martinu Dalić, no mnogi su skrenuli pozornost da na tom popisu nema Mršića.   

Tada je Drago Munjiza, dobar poznavatelj stanja u hrvatskoj prehrambenoj industriji, kazao da ga čudi što nitko kao mogućeg kandidata nije spomenuo upravo Mršića, koji je Podravku uspješno vodio pet godina. Na to su tada upozorili još neki analitičari. 

Sam Mršić tada nije bio dostupan za komentar, a iz njemu bliskih krugova Index je doznao da mu povratak u Podravku nitko nije ponudio. I sugovornici iz mirovinskih fondova kazali su tada da bez obzira na dobre rezultate koje je imao, teško može očekivati da bi mu netko nudio povratak u Podravku te da je najveći razlog vjerojatno politika. 

Marijan Mareković bi mogao postati ministar branitelja 

General-pukovnik Marijan Mareković bio je zapovjednik 1. gardijske brigade - Tigrova te zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH-a. Obnašao je i dužnost pomoćnika ministra za personalno upravljanje, a prije dolaska na čelo Inspektorata obrane bio je zapovjednik Hrvatske kopnene vojske. Od 2021. godine je Milanovićev savjetnik za veterane Domovinskog rata. 

Branio Hranja kojemu je Banožić poslao inspekciju 

Mareković je još prije tri godine izrazio sumnje u suradnju između predsjednika Zorana Milanovića i donedavnog ministra obrane Marija Banožića. Naime, upravo je inspekcija prema Banožićevom naputku istraživala odluke admirala Roberta Hranja.

Banožić je tada tvrdio da je Hranj, kao načelnik Glavnog stožera, donio stotinjak zapovijedi i određenih odluka bez njegovog znanja.

Mareković je tada tvrdio da Banožić, kao ministar obrane, ima pravo u svakom trenutku uputiti izvanredni inspekcijski nadzor koji bi postupao u skladu sa zakonom, ali i da je Hranj sve svoje dužnosti odradio sukladno pravilima i zakonima. "Poznavajući admirala Hranja, on je takav vojnik da to njemu uopće nije slično, sve po PS-u", kazao je tada.  

Milanović u vladi vidi i ekonomista Velibora Mečkića

Velibor Mačkić je Milanovićev posebni savjetnik za ekonomiju. Ujedno je i viši znanstveni suradnik / izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. godine obranio doktorsku disertaciju, a dodatno se obrazovao u Ujedinjenom Kraljevstvu, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj i Španjolskoj. 

Od 2007. do 2009. bio je zaposlenik Société Générale – Splitske banke d.d.. Objavio je više nagrađivanih znanstvenih radova, a suradnik je na projektima financiranim od Hrvatske zaklade za znanost. Član je Upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo. 

Turizam nazvao "prokletstvom resursa", a napadao je i Plenkovića

Mačkić je i do preuzimanja dužnosti savjetnika predsjednika izlazio u javnost, komentirajući brojna ekonomska pitanja. Ipak, najviše je pozornosti stekao napadanjem Andreja Plenkovića zbog naknadnog kažnjavanja poduzetnika koji su ulaskom u eurozonu značajno povisili cijene svojih usluga i proizvoda.

"Važno je reći, ovo je pokretanje harange, harange prema ekonomskim agentima, prema radnicima u radnom sektoru. Cijelo vrijeme imamo unutarnjeg neprijatelja s kojim se treba obračunati", kazao je te dodao:

"Ovo je pucanj u prazno, čisti teatar jer ne znate kako su se cijene kretale. Ako se s 97. na 98. moglo svaki dan u medijima pratiti kako su se kretale cijene ključnih artikala, u vremenu kada imate društvene mreže, u čemu je problem da se to nije radilo. Za to treba strateški razmišljati i biti odgovoran u vođenju države, a ne samo paziti na vlastiti imidž", kaže.

Kazao je tada kako nema zakonskog uporišta za kazne, barem ne u Zakonu o uvođenju eura. "Ako se netko pozove na Zakon o zaštiti potrošača, pitat ću gdje je bio kada se inflacija pojavila. Mi se s njom družimo, ona nije umjerena, galopirajuća je", istaknuo je tada.

Javnosti su bili zanimljivi i njegovi stavovi o turizmu koji je karakterizirao kao “prokletstvo resursa”, a izjavio je da bi "Hrvatska, da nema turizma, bila među pobjednicima tranzicije". 

“Turizam je apsolutno prokletstvo resursa. Da nema turizma, morali bismo se drukčije ponašati. Ljudima se jednostavno ne isplati ulagati u znanje. Zašto biste vi ulagali u znanje i, završili, primjerice, veterinu ili strojarstvo nakon minimalno 5 godina studija, zaposlili se i plaćali ogromne iznose poreza na dohodak, kad možete ostati u Primorju, Istri ili Dalmaciji i iznajmljivati apartmane i plaćati za njih samo paušal”, rekao je Mačkić u intervjuu za Novi list.