VIŠE farmi pilića, klaonica i razni pogoni za preradu piletine planiraju se izgraditi na području Sisačko-moslavačke županije. Radi se o temi koja izaziva snažne reakcije u javnosti, podijeljena mišljenja među stanovnicima te intenzivnu raspravu o gospodarskim koristima i mogućim okolišnim posljedicama.

Već je uloženo više od 40 milijuna eura

Investitor je Premium Chicken Company, tvrtka registrirana u Hrvatskoj, koja je već kupila zemljišta u županiji. Vlasnički je povezana s tvrtkom Renaissance Capital, čiji je vlasnik ukrajinski poduzetnik Andrii Matiukha. Ukupna vrijednost najavljene investicije jest 608 milijuna eura, a za više projekata u tijeku je postupak procjene utjecaja na okoliš.

Investitori su naveli da je do sada u projekt uloženo više od 40 milijuna eura, da tvrtka raspolaže s više od 350 hektara zemljišta te da na projektu trenutačno radi više od 100 ljudi.

I dok projekt investitori predstavljaju kao veliku razvojnu priliku, dio građana, udruga i stručnjaka upozorava na moguće posljedice za okoliš i kvalitetu života. Upravo zato održan je i prosvjed na kojem su građani izrazili nezadovoljstvo.

Najvažniji zahvati

Među najvažnijim planiranim zahvatima ističu se klaonica u Sisku, farme pilića u Sunji, Velikoj Ludini i Lekeniku, tvornica stočne hrane u Lekeniku te valionica, također u Lekeniku. Riječ je o projektima tvrtke Premium Chicken Company.

Postoji i zaseban projekt klaonice u Velikoj Ludini, no on nije dio sustava Premium Chicken Companyja. Taj projekt povezuje se s ukrajinskim poduzetnikom Yuriyem Kosiukom i njegovom tvrtkom MHP te je trenutačno stavljen na čekanje. U javnosti se ta dva projekta često miješaju.

ARGUMENT PROTIV: Loš ekološki utjecaj i osjetljivost Lonjskog polja

Projekt je u javnosti otvorio i niz pitanja o mogućem utjecaju na okoliš i lokalnu zajednicu.

Dr. sc. Robert Zobel, veterinar, pojašnjava za Index da EU ide u suprotnom smjeru od ovoga u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nastavlja kako je ekološki utjecaj takvog projekta dubok i dugotrajan.

"Jedna veća farma s nekoliko stotina tisuća grla u turnusu može godišnje producirati desetke tisuća tona gnojiva bogatog dušikom i fosforom. Ako se ta gnojiva ne zbrinjavaju stručno i planski, dolazi do eutrofikacije podzemnih i površinskih voda, to je proces koji je u Posavini, s obzirom na blizinu Save i visoku razinu podzemnih voda, posebno rizičan", kaže, upozoravajući pritom i na osjetljivost područja poput Lonjskog polja.

ARGUMENT PROTIV: Problem amonijaka, ugrožavanje Save

Precizirao je dodatno da jedno tipično peradarsko postrojenje s oko 110.000 brojlera emitira do 24 tone amonijaka godišnje, dok bi kompleks koji se planira u okolici Siska bio višestruko veći.

"Amonijak, kada se miješa s drugim onečišćivačima u zraku, stvara toksične čestice povezane s povećanom stopom smrtnosti i kroničnim respiratornim bolestima. To nije nagađanje, to je izmjereno.

Čak 90% europskih emisija amonijaka dolazi iz poljoprivrede, a intenzivni peradarski uzgoj ključni je izvor. Za Posavinu s visokom razinom podzemnih voda posebno je opasno što nitrati iz gnojiva lako prodiru u vodonosnike", naveo je.

ARGUMENT PROTIV: Pad cijena nekretnina

Zobel je spomenuo još jedan važan dio priče.

"Istraživanja pokazuju da kontaminacija podzemnih voda nitratima može smanjiti vrijednost nekretnina i do 15% Klaonički otpad i prekomjerna aplikacija gnojiva dodatno ugrožavaju Savu kroz eutrofikaciju. Posavina si to ne može priuštiti, a sanacija onečišćenih vodonosnika, ako do nje dođe, košta daleko više od bilo kakve porezne koristi", objasnio je.

ARGUMENT PROTIV: Mjestima će se širiti smrad

Poseban aspekt je pad kvalitete života.

"Klaonica donosi vlastiti set problema: krv, perje, sadržaj probavnog trakta, otpadne vode iz procesa šurenja i pranja.  Sve to zahtijeva visokoučinkovitu obradu otpadnih voda. U praksi nedovoljno nadzirana postrojenja za obradu postaju žarišta zagađenja.

"Industrijski peradarski kompleksi poznati su po specifičnom vonju koji se širi i nekoliko kilometara u smjeru vjetra, degradirajući kvalitetu života lokalnog stanovništva na način koji ne može kompenzirati nikakva radna mjesta", rekao je.

ARGUMENT PROTIV: Prometno opterećenje

Zobel dodaje i da je važno pitanje prometnog opterećenja. Takav sustav, kaže, podrazumijeva svakodnevni prijevoz stočne hrane, živih životinja i gotovih proizvoda, što znači stotine kamionskih vožnji tjedno, uz dodatne emisije ispušnih plinova i povećanu razinu buke u lokalnoj infrastrukturi.

ARGUMENT PROTIV: Dobrobit životinja

Ne može se zaobići ni etička dimenzija u priči. Zobel pojašnjava da se ovdje radi o tzv. integriranom peradarskom kompleksu i upozorava da takav uzgoj otvara ozbiljna pitanja dobrobiti životinja budući da su pilići selektirani za iznimno brz rast te u 35 do 42 dana dosežu klaoničku težinu od oko dva kilograma.

Dodaje da intenzivni sustavi držanja dodatno sužavaju prostor i prirodne uvjete života ptica. Ističe da takvo okruženje nije ništa drugo do organizirana patnja u kontroliranim uvjetima.

ARGUMENT PROTIV: Potencijalne bolesti

Protivnici projekta upozoravaju i na zdravstveni rizik koji nosi koncentracija velikog broja životinja na jednom mjestu. Predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Dražen Čurila za Index dodaje da koncentracija tolikog broja životinja na jednom mjestu predstavlja ogroman biološki pritisak i da postoji velika ugroza od pojava raznih bolesti.

"Zadnjih nekoliko godina svjedočimo epidemijama ptičje gripe, peradi kuge i ostalih bolesti. S razlogom se kako i u Hrvatskoj tako i u EU ne grade megafarme već se grade farme na način da se minimizira utjecaj bolesti na peradarsku proizvodnju", još je rekao.

ARGUMENT PROTIV "Smjer treba biti kvaliteta, a ne masovnost"

Ministar poljoprivrede David Vlajčić rekao je na tribini u Sisku, kako prenosi Hina, da Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji pilića te da se takve investicije ne bi smjele odbijati. Prema tom argumentu, novi proizvodni kapaciteti mogli bi povećati domaću ponudu.

Što se tiče mogućeg popunjavanja proizvodnih praznina, ekonomski analitičar Damir Novotny za Index kaže da je Hrvatska dio europskog tržišta s vrlo razvijenom proizvodnjom hrane te da se potrebni kapaciteti mogu nadomjestiti iz Italije ili Austrije, gdje se napušta masovna proizvodnja peradi.

"Investicije su Hrvatskoj potrebne, posebno u kontekstu reindustrijalizacije, ali reindustrijalizacije 4.0, a ne 1.0 ili 2.0. Hrvatska proizvodi neka od najkvalitetnijih maslinovih ulja na svijetu, a paški sirevi su vrhunski. To je smjer u kojem se treba kretati., prema proizvodnji hrane visoke kvalitete, a ne masovne. Toj županiji investicije trebaju, ali ne one koje će stvoriti potražnju za jeftinim radnim mjestima", rekao je Novotny.

ARGUMENT PROTIV Ugrožava se domaća proizvodnja

U ovoj se raspravi otvara i pitanje domaćih prerađivača. Čurila za Index napominje da je Hrvatska prošle godine ukupno proizvela manje od 50 milijuna peradi, a ovim projektima bi se u Hrvatskoj proizvodilo dodatnih 270 milijuna pilića. Čurila pritom očito u tu procjenu uračunava oba planirana projekta na području županije, zbrajajući njihove ukupne kapacitete.

"Najveći proizvođač je proizveo nekih 23 milijuna pilića što je 12 puta manje od te brojke. Pošto je samodostatnost u Hrvatskoj na nekih 85% naravno da takva hiperprodukcija piletine ugrožava postojeću proizvodnju. I to ne samo u Hrvatskoj već i u EU gdje je samodostatnost 110% što znači da već postoji višak piletine na tržištu" dodaje.

ARGUMENT PROTIV: Loša transparentnost i postupci procjene

Protivnici projekta tvrde da javnost nema cjelovitu sliku jer se zahvati vode kroz više odvojenih postupaka, umjesto kroz jednu objedinjenu procjenu kumulativnog utjecaja.

Iako je resorno Ministarstvo poručilo da svaka studija utjecaja na okoliš za pojedini zahvat uključuje i procjenu kumulativnog učinka u odnosu na druge projekte, aktivisti ostaju skeptični. Smatraju da je upravo podjela postupaka, bez jedinstvene strateške procjene svih zahvata zajedno, problematična jer otežava transparentno sagledavanje ukupnih posljedica projekta.

ARGUMENT ZA: Ogromna investicija

Projekt ima i svoje zagovornike, koji ističu potencijalne pozitivne učinke na lokalno gospodarstvo i razvoj regije, pa se valja osvrnuti i na argumente koji idu u prilog njegovoj realizaciji.

Zagovornici projekt vide kao rijedak i snažan investicijski impuls za Baniju, regiju koja se godinama suočava s gospodarskom stagnacijom i iseljavanjem. Ulaganje od više stotina milijuna eura, smatraju, moglo bi potaknuti širi gospodarski oporavak i povećati ukupnu ekonomsku aktivnost.

ARGUMENT ZA: Radna mjesta

Iako dio javnosti umanjuje taj argument tvrdnjama da to "nije to" ili da se ne radi o visoko plaćenim, atraktivnim poslovima, jasno je da će svako stabilno zaposlenje na području s ograničenim izborom poslova imati zainteresirane. U sredini u kojoj mnogi svakodnevno putuju ili razmišljaju o odlasku, i takva radna mjesta mogu biti faktor ostanka.

ARGUMENT ZA: Prehrambena suverenost države

Zagovornici projekta ističu da Hrvatska i dalje u određenoj mjeri ovisi o uvozu pilećeg mesa te da jačanje domaće proizvodnje znači veću kontrolu nad podrijetlom, standardima i sigurnošću hrane. U tom kontekstu masovnija domaća proizvodnja promatra se kao pitanje prehrambene sigurnosti i smanjenja ovisnosti o globalnim tržišnim poremećajima.

ARGUMENT ZA: Poticanje domaće ratarske proizvodnje

Industrijski uzgoj peradi zahtijeva velike količine stočne hrane, prije svega kukuruza, soje i pšenice. To bi, tvrde zagovornici, moglo osigurati stabilan otkup za domaće ratare u široj regiji te potaknuti aktiviranje zapuštenih poljoprivrednih površina u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj, stvarajući dodatni lanac vrijednosti izvan samih farmi.

ARGUMENT ZA: Zabranom se šalje poruka da vlada samovolja

U tom kontekstu otvara se i šire pitanje koje dio javnosti postavlja, na koji način lokalne zajednice planiraju puniti proračune i financirati razvoj ako se svaka veća industrijska investicija unaprijed odbacuje.

Zbog toga smo kratko popričali s ekonomistom Davorom Nađijem, osnivačem stranke Fokus, poznatim po liberalnim stavovima o tržištu, pri čemu smo se manje zadržali na samom projektu, a više na načelnom pitanju odnosa društva prema investicijama i poštivanju pravila igre.

"Građani na izborima biraju političare koji donose pravila igre: prostorne planove, ekološke standarde, porezne okvire i sl.. Kada su ta pravila uspostavljena, posao države je osigurati da ih se investitor strogo pridržava. Sve što je unutar pravila mora biti dozvoljeno.

Ako počnemo zabranjivati investicije koje zadovoljavaju sve propise, šaljemo poruku da u Hrvatskoj vlada samovolja, a ne pravo. Naravno, to se ne odnosi na situacije gdje investitor traži prenamjenu zemljišta jer zapravo traži promjenu pravila igre. I to je legitimno, ali investitor ne bi trebao s tim unaprijed računati, te time preuzima rizik da se to i ne dogodi.

ARGUMENT ZA "Bunili se i protiv Rockwoola, nisu bili u pravu"

Nađi je podsjetio na primjer jednog projekta koji je uspio. Radi se o Rockwoolu, danskoj kompaniji koja proizvodi kamenu vunu.

"S okolišne strane, sjetimo se samo slučaja Rockwool u Istri - i tamo su se mnogi bunili, predviđali ekološku katastrofu i propast turizma, no vrijeme je pokazalo da nisu bili u pravu. Danas je to uspješna tvornica koja puni lokalne proračune jer su se poštovala pravila struke. Dakle, bitno je osigurati pridržavanje definiranih pravila", objasnio je.

ARGUMENT ZA "Ovo nije udar na male proizvođače, oni su se već morali izdvojiti kvalitetom"

Nađi smatra da je ugrožavanje malih proizvođača mit. Taj smo argument ranije naveli kao jedan od prigovora projektu, no iznijet ćemo i Nađijevo mišljenje koji ga drugačije tumači.

"Velike farme svojom ekonomijom obujma konkuriraju velikim proizvođačima i uvozu, dok su se domaći OPG-ovi već odavno morali izdvojiti kvalitetom i specifičnim pristupom. Oni ne ciljaju isto tržište, a konkurencija je jedini način da kupac dobije bolji omjer cijene i kvalitete", kaže.

ARGUMENT ZA U sredini koja stagnira, investicije se ne odbijaju

Postavlja se i pitanje treba li svaku investiciju koja nije idealna unaprijed odbaciti, osobito u sredini koja godinama traži razvojni zamah.

"​Budimo realni, peradarska farma možda nije 'savršena' investicija, ali na demografski, ekonomski i infrastrukturno opustošenom području, čekanje na 'savršenu' investiciju je utopija. Bez investicija nema posla, a bez posla nema ljudi.

Na takvim područjima se treba pobrinuti da i nesavršene investicije, a koje su u okviru definiranih pravila, doprinesu porastu zaposlenosti, plaćanja, punjenja lokalnih proračuna, a time da se stvore posljedično uvjeti za daljnja ulaganja u infrastrukturu i/ili porezna rasterećenja kojima će se privući i za lokalno stanovništvo poželjnije investicije veće dodane vrijednosti koje će potom dodatno podići plaće i broj kvalitetnih radnih mjesta, što će rezultirati i demografskom revitalizacijom", kaže.