Screenshot: YouTube

DUGOROČNA i visoka nezaposlenost u Hrvatskoj jedan je od glavnih razloga masovnog iseljavanja kojemu svjedočimo posljednjih godina, a zbog kojeg zemlju godišnje napušta na desetke tisuća uglavnom mladih i obrazovanih ljudi. Upravo zbog ovog trenda ni statistički podaci, koji zadnjih godina govore o laganom padu broja nezaposlenih u Hrvatskoj, u javnosti ne odjekuju pozitivno ni optimistično, već se gledaju upravo kao rezultat iseljavanja. Tako su krajem siječnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje registrirane 244.134 nezaposlene osobe, što je 16,7 posto ili 49.102 osobe manje nego u siječnju 2016., kada je na Zavodu bilo prijavljeno 293.236 nezaposlenih.

Gradonačelnik.hr analizirao je situaciju na lokalnoj razini i istražio koliko se u posljednjih godinu dana smanjila registrirana nezaposlenost u gradovima, prema službenim podacima HZZ-a. Od ukupno 128 gradova, njih 60 bilježi smanjenje nezaposlenosti u siječnju 2017., u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kao uvjerljivi pobjednik ističe se, pak, Grad Klanjec, u kojem je u godinu dana broj nezaposlenih smanjen za čak 26 posto. No, ono što je važnije od samih brojki jest činjenica da ovaj rezultat nije posljedica iseljavanja nego, kako ističe gradonačelnik Zlatko Brlek - zapošljavanja.

"Grad Klanjec je mali grad sa otprilike 3000 stanovnika i svako novo otvoreno radno mjesto i zapošljavanje u velikoj mjeri smanjuju nezaposlenost. Mene kao gradonačelnika te brojke o postotku smanjenja nezaposlenosti čine ponosnim, tim više što prema podacima HZZ-a, nitko sa zavoda nije otišao na rad u inozemstvo. Naše stanovništvo zapošljava se na području grada Klanjca i okolice te grada Zagreba, zbog blizine, jer smo od Zagreba udaljeni tridesetak kilometara", kaže Brlek.

Dodaje da se na području grada upravo završava izgradnja proizvodnog pogona od 3600 metara kvadratnih, u koji je u siječnju primljeno dvadesetak novih radnika, a Grad Klanjec je, izmjenom prostornog plana te oslobađanjem od komunalnog doprinosa, omogućio izgradnju spomenutog proizvodnog pogona.

U Svetoj Nedelji nedostaje radne snage

Drugi najuspješniji grad po smanjenju nezaposlenosti je Sveta Nedelja, u kojoj je broj nezaposlenih u siječnju za 20 posto manji nego prije godinu dana.

"Bez obzira na priču da smo neobrazovani i da nemamo akademski obrazovanih ljudi, nama kronično nedostaje majstora i radnika. U našem gradu poduzetnici su jako aktivni, rade sve više i više, pa nedostaje ljudi. To omogućuje i veći broj radnih mjesta i sve veće zapošljavanje. U svemu tome ima i iseljavanja, ali prema našim saznanjima u malom postotku. Malo se naših građana iselilo. Kod nas se uspjelo čak zaposliti i ljude koji su do sada bili nezaposlivi, s dugim stažom na HZZ-u. Naš grad je, čini mi se, uvijek bio izuzetak jer smo i u najvećoj krizi imali relativno mali broj nezaposlenih. Imamo velik broj dobrih i kvalitetnih poduzetnika koji imaju svoje programe i proizvodnju, a i orijentirani su na izvoz, pa imaju i mogućnosti zapošljavanja", kaže gradonačelnik Svete Nedelje, Drago Prahin.

Na trećem mjestu je Oroslavlje, sa smanjenjem od 16,1 posto te Samobor s 15,4 posto.

Gradonačelnik Samobora Krešo Beljak ističe kako upravo ovi podaci potvrđuju da je Samobor među prvim gradovima u Hrvatskoj koji je zaista izašao iz krize. Dodaje kako svakako treba naglasiti da je Samobor među rijetkim gradovima koji nemaju prirez, što je jedan od razloga porasta broja stanovnika koji bilježi.

"Smanjenje nezaposlenosti prati pozitivan trend u gospodarstvu u našem gradu. Potvrda je to da se isplate sve mjere koje Grad Samobor provodi, a kojima se potiče gospodarski razvoj, poput potpora ulaganjima gospodarskih subjekata iz proizvodnog sektora koja iz godine u godinu privlače sve više interesa kod potencijalnih korisnika te sukladno tome Grad Samobor kontinuirano povećava financijska sredstva u tu svrhu. Zatim potpora zapošljavanju kojom se potiču nova zapošljavanja u privatnom sektoru na području Grada Samobora, a u odnosu na prošlu godinu interes za ovu mjeru narastao je za gotovo 300%. Isto tako, oslobađanje trgovačkih društava od plaćanja 50% iznosa poreza na tvrtku, čime znatan dio novca ostaje u samoborskom gospodarstvu, mjera potpunog oslobađanja gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnom djelatnošću od plaćanja komunalnog doprinosa, subvencija tradicionalnim i umjetničkim obrtima te cijelog niza mjera kojima se potiče poljoprivreda i ruralni razvoj", hvali se Beljak.

Nema primorskih gradova

Na petom mjestu najuspješnijih hrvatskih gradova po smanjenju nezaposlenosti je Zlatar – 13,6 posto, a u top deset su još Varaždin, Ludbreg, Pregrada, Kraljevica i Karlovac, kao jedini veliki grad sa ovako dobrim rezultatima.

Zanimljivo je primijetiti i to da su svi gradovi iz top deset kontinentalni gradovi, a oni dominiraju i čitavom prvom polovicom cjelovite liste gradova. U prvih 60 gradova su, tako, tek dva morska grada.