IAKO su na Brijunima kroz povijest obitavali dinosauri, Rimljani i Mlečani, u kolektivnoj memoriji otočje je ostalo simbol političke moći iz vremena Josipa Broza Tita. Jugoslavenski predsjednik Brijune je kao službenu rezidenciju koristio između 1947. i 1979. godine. Nakon Tita, Brijune je koristio državni poglavar Franjo Tuđman te njegovi nasljednici, ponajviše Stipe Mesić.

Brijuni su desetljećima bili zatvoreni za javnost. Tek u osamdesetim godinama prošlog stoljeća otvoreni su za posjete, ali ne u cijelosti.

Galerija

Tko danas upravlja Brijunima?

Danas otocima upravlja Nacionalni park Brijuni, koji raspolaže turističkim kapacitetima, te javno poduzeće Državne nekretnine koje se brine o rezidencijalnim objektima, Bijeloj vili te vilama Jadranka, Brijunka i Kaštel, kao i nekretninama na otočićima Vanga i Galija gdje su ljetovali Tito i Jovanka Broz. Državne vile nisu dostupne javnosti, a čuvaju ih pripadnici vojske.

"Određena je posebna namjena tih nekretnina, riječ je o štićenim objektima od rezidencijalnog i reprezentativnog značaja te su pod zaštitom spomenika kulture kao pojedinačna dobra ili zaštićene cjeline i nisu u komercijalnoj upotrebi," kažu za Index u Državnim nekretninama.

Tko smije koristiti brijunske nekretnine? Od predsjednika do sudaca i glavnog državnog odvjetnika

"Pravo korištenja imaju visoki državni dužnosnici, predsjednici Republike, Sabora, Vlade, Ustavnog suda i Vrhovnog suda te glavni državni odvjetnik. Na zahtjev državnih dužnosnika, nekretnine mogu koristiti i strani dužnosnici s pratnjom, dok se u iznimnim slučajevima pravnim ili fizičkim osobama može odobriti korištenje uz primjenu Odluke o visini naknade za korištenje", dodaju.

Za održavanje brijunskih vila državni proračun je 2024. godine potrošio 124 tisuće eura, dok je ove godine do rujna trošak bio 130 tisuća. Od većih radova, planira se sanacija terase Bijele vile i mola koji je oštetilo nevrijeme.

Turistička ponuda otočja

"Na Brijunima danas djeluju hotel Istra, Neptun, sobe Karmen te vile, koji nude smještaj s pogledom na more i park. Na Malom Brijunu je obnovljen hostel San Niccolo, uređen u sklopu projekta Novo ruho Brijuna, namijenjen grupnim posjetima, istraživačima i edukativnim programima.

Na otočju se nalazi niz povijesnih građevina koje su tijekom 20. stoljeća imale značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu. Među njima posebno se ističe Vila Kupelwieser, koja je trenutno u fazi projektiranja obnove. Plan je da vila postane posjetiteljski centar sa stalnim postavom i prezentacijom posvećenom obitelji Kupelwieser, utemeljiteljima modernog razvoja otočja," rekli su Indexu u NP Brijuni.

Zebre, ljame i slonica Lanka

Posjetitelji Brijuna mogu pogledati i stalni postav izložbe o Josipu Brozu Titu te obići raznovrsne životinje.

"U Safari parku posjetitelji mogu vidjeti i egzotične životinje, uključujući zebre, ljame, zebu, istarske koze i magarce, te slonicu Lanku, jedinu slonicu u Hrvatskoj, dar indijske premijerke Indire Gandhi iz 1972. godine, poznatu po svojoj nježnoj naravi i interakciji s posjetiteljima.

U fazaneriji posjetitelji mogu upoznati Kokija, bijelog kakadua sa žutim čuperkom kojeg je Tito darovao svojoj unuci 1957. godine. Koki je poznat po svojoj sposobnosti govorenja, pozdravljanju i poziranju za fotografije," kažu u NP Brijuni.

Titova era na Brijunima

Brijuni su simbol moći i mjesto povijesnih političkih odluka, poput Brijunske deklaracije o osnivanju pokreta nesvrstanih 1956., postali u Titovo doba.

Jugoslavenski predsjednik koristio je Bijelu vilu kao službenu rezidenciju, a otočić Vanga kao odmaralište gdje je imao bravarsku radionicu i foto laboratorij za svoje hobije.

Kuća na Vangi još uvijek izgleda kao u Titovo vrijeme. Izgrađivana je od 1955. godine i sastoji se od vinskog podruma, slovenske sobe te ribarskog i indonezijskog salona. U tom mediteranskom raju, okružen nasadima mandarina i vinove loze, Tito je primao najvažnije ličnosti tog doba.

Od Che Guevare do Elizabeth Taylor

Popis je impresivan, od kozmonautkinje Valentine Terješkove i Che Guevare do pisca Alberta Moravije, Sofije Loren, Gine Lollobrigide, Elizabeth Taylor i Richarda Burtona. Na Brijunima Tito je održao devedeset susreta s predsjednicima, kraljevima i carevima šezdeset država odnosno s dvjesto pedeset državnih i parlamentarnih, partijskih, sindikalnih, vojnih i znanstveno-tehničkih stranih delegacija. Domaćih gostiju bilo je dvostruko više.

Među najpoznatijim gostima bili su predsjednik Egipta Gamal Abdel Nasser, predsjednik indijske vlade Džavaharlal Nehru, predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno, predsjednik Kine Huo Kua Feng, predsjednik Kube Fidel Castro, predsjednik Vijetnama Ho Ši Min, predsjednik Finske Urho Kekkonen, vođe SSSR-a Nikita Hruščov i Leonid Brežnjev te šefovi svih država zemalja sovjetskog lagera.

Na Brijunima su ugošćeni i princ Kambodže Norodom Sihanuk, iranski šah Reza Pahlavi, kralj Norveške Olaf, kraljice Nizozemske Julijana, Velike Britanije Elizabeta II i Danske Margareta. Tito je s Brijuna otputovao 29. kolovoza 1979. na Šestu konferenciju nesvrstanih u Havanu. Nije se vratio - preminuo je 4. svibnja 1980. u Ljubljani.

Bogata povijest otočja

Život na Brijunima traje od prethistorijskog razdoblja. Prije stotinjak milijuna godina područjem Brijuna šetali su dinosauri, o čemu danas svjedoči dvjesto otisaka stopala koji se nalaze na Velikom Brijunu.

Ostaci Vile rustica, čija je izgradnja u prvom stoljeću prije naše ere, dokazuju kako su Rimljani bili prvi organizirani stanovnici Brijuna. Značajno je i naselje u uvali Verige gdje se proizvodilo maslinovo ulje. Historiograf Plinije Stariji navodi da su se na Insulae Pullariae, što je bilo prvo ime Brijuna, nalazile rimske ladanjske vile.

Ime otočja mijenjalo se kroz stoljeća, u šestom stoljeću naziva se Brevona (pličina), iz čega je nastalo ime Brioni koje se prvi put spominje 1421. godine.

Brijuni u osmom stoljeću potpadaju pod vlast Franaka, a potom i pod Mletačku Republiku. Tada se oko luke na Velikom Brijunu oblikuje naselje s kulom i kaštelom te crkvama Sv. Germana, Sv. Roka i Sv. Antuna.

Od malog ribarskog sela s maslinicima, krajem devetnaestog stoljeća Brijuni postaju raskošno ljetovalište koje je ugošćavalo elitu tadašnje Europe. Bečki "car čelika" Paul Kupelwieser kupio je Brijune 1893. godine. Za prvih posjeta zarazio se malarijom pa je pozvao Roberta Kocha, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku 1905. godine, da sanira otočje. Nakon isušivanja močvara, Brijuni su zasjali u punom sjaju.

Kakve su cijene danas na Brijunima?

Posjetitelji otočja danas mogu razgledati i brojne fortifikacijske građevine nastale u doba Austro-Ugarske, kao što je Fort Brioni Minor na Malom Brijunu, najveća takva građevina na Jadranu. Na Velom Brijunu zanimljiva je Čamčarnica, kuća za čamce smještena na pristaništu.

Cijene smještaja na Brijunima, usporedimo li ih s cijenama u istarskim hotelima i vilama za iznajmljivanje, dosta su konkurentne. Soba u hotelu Istra je 130 eura, u Neptunu je 77 eura, a sobe u objektu Karmen su 72 eura po danu. Sobe u luksuznim vilama na jugoistočnom dijelu Velikog Brijuna mogu se iznajmiti po 1.100 eura dnevno.