HRVATSKA je već pet godina članica Europske unije. Iako smo u EU ušli nepripremljeni, što je vidljivo iz katastrofalno lošeg korištenja europskog novca, po čemu smo među najlošijima zemljama članicama, te usprkos tome što hrvatske vlade nisu učinile apsolutno ništa na transformaciji ekonomije, u posljednjih pet godina ipak su se dogodile neke pozitivne promjene.

Možda najveći efekt ulaska na ogromno europsko tržište vidljiv je u rastu izvoza. Nakon što je hrvatska postala članica EU-a, skinute su sve trgovinske barijere, što su mnoge hrvatske tvrtke iskoristile za ekspanziju.

Tijekom 2014. godine preokrenut je negativan trend pada zaposlenosti. Zaposlenost od tada raste te je broj zaposlenih premašio 1,5 milijuna.

Zbog iseljavanja i rasta zaposlenosti, dramatično se promijenila situacija na tržištu rada. Radnici više nemaju problema s pronalaskom posla, već poslodavci imaju problema s pronalaskom radnika. U odnosu na 2013. godinu, nezaposlenost je, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, pala s oko 17 posto na 11 posto prošle godine - za 6 postotnih bodova.

Napokon je došlo i do stabilizacije javnog duga. Kako bi “nahranile” sve ovisnike o proračunu, svoje birače, hrvatske vlade godinama su se zaduživale, što je dovelo do visoke razine javnog duga. On je eksplodirao tijekom šestogodišnje recesije, a sada je napokon zaustavljen njegov rast.

Da bi se pozitivni trendovi mogli nastaviti, pokazuje porast poslovnog i potrošačkog optimizma koji je visoko iznad prosjeka.