ZAGREB je glavni centar Republike Hrvatske. Grad je nastao iz srednjovjekovnih utvrda Gradeca i Kaptola, koje su se u međuvremenu ujedinile. Nakon što je izgorio najvažniji hrvatski grad Varaždin 1776., odlučeno je da će državne i političke institucije biti preseljene u Zagreb. Međutim, Zagreb dobiva svoj moderni oblik tek na kraju 19. stoljeća. Njegov izgled uvelike dugujemo urbanističkom stručnjaku iz Karlovca - Milanu Lenuciju.
Milan se rodio u Karlovcu 30. srpnja 1849., u vrijeme kada je industrijalizacija u Hrvatskoj bila doslovno nepoznat pojam. Završio je tehničku školu u Grazu, a potom se zaposlio u Zagrebu te postao upravitelj zagrebačkog vodovoda. O njemu se pričalo da je sposoban urbanist te da koristi svoje znanje kako bi unaprijedio život u Zagrebu.
Potres koji je promijenio sve
1880. godina bila je kobna za Zagreb. Naime, 9. studenog grad je zadesio potres od 6.4 stupnja po Richteru. Bio je to najjači potres u modernom Zagrebu, a onaj iz 2020. godine bio je puno slabiji (5.5 po Richteru).
Stradale su katedrala, gradska vijećnica, krov na Markovoj crkvi bio je kompletno urušen, a HNK je bio neprepoznatljiv. Oko pet škola u centru grada bilo je kompletno razrušeno, kao i novoizgrađena Domovinska banka.
Kako se radi o vremenu industrijalizacije u Austro-Ugarskoj, pokrenuti su brojni fondovi za obnovu, a Zagreb je mogao dobiti novi oblik. Tada gradske vlasti zapošljavaju Lenucija, koji im predstavlja novi urbanistički plan glavnoga grada.
Lenuci je smatrao da se Zagreb treba uzoriti prema srednjoeuropskim metropolama. Smatrao je da željeznički promet treba maknuti iz centra, a umjesto toga izgraditi prostrane zelene trgove koji će gradu dati zaseban čar i moderni urbani prefiks.
Dizajnirao je svoju poznatu potkovu. Povezao je sedam trgova u Donjem gradu: Kazališni trg (kasnije Trg maršala Tita, odnosno Trg Republike Hrvatske), Trg Ivana Mažuranića, Trg Marka Marulića, Botanički vrt, Trg kralja Tomislava, Trg Josipa Juraja Strossmayera te Trg Nikole Šubića Zrinskog. Danas ovi trgovi čine pojam Zelene ili Lenucijeve potkove.
Osim toga, radio je na obnovi Trga bana Josipa Jelačića, kao i na obnovi Kaptola i Gradeca. Projekti su završeni 1907. godine, a pet godina kasnije otišao je u mirovinu. Danas ga pamtimo kao utemeljitelja modernog Zagreba.