PRIJE 65 godina, u rujnu 1961., Zagreb je dobio jedno od najvećih arhitektonskih dostignuća u prošlom stoljeću. U tadašnjoj Ulici proleterskih brigada - koja se prije toga nazivala Moskovskom i Beogradskom ulicom - otvoreno je golemo zdanje Radničkog narodnog sveučilišta "Moša Pijade", vrhunac moderne socijalističke arhitekture i tadašnjeg smjera "totalnog dizajna".

Sada je to prepoznatljivi simbol Zagreba u Ulici grada Vukovara - Pučko otvoreno učilište, u kojem se nalaze klub Boogaloo, predavaonice, galerije i kulturni centar.

Galerija

Otvorio ga Tito, 1990-ih maknuli skulpturu narodnog heroja

Skulptura narodnog heroja Moše Pijade uklonjena je 1990-ih iz parka ispred zgrade i pohranjena u galeriju njezina autora Antuna Augustinčića u Klanjcu. Kopija se nalazi ispred zagrebačkog židovskog doma za starije osobe Lavoslav Schwarz na Bukovcu.

Nekadašnje radničko sveučilište otvorio je Josip Broz Tito, koji je u posjet doveo i sovjetskog lidera Nikitu Hruščova kako bi pokazao kako se u tadašnjoj Jugoslaviji vodi briga za radnike. Danas je vrijednost arhitektonske baštine Radovana Nikšića i Ninoslava Kunca te interijera velikog Bernarda Bernardija zanimljivija od političkog simbolizma bivše epohe.

"Jedan od najistaknutijih primjera modernističke arhitekture"

Izgradnja u "ulici fakulteta" započela je 1955. godine, poslije završenog natječaja na kojem je sudjelovalo sedam projekata. Pobjednička vizija donijela je arhitektima 700.000 dinara, što bi danas iznosilo oko 26.000 eura. Komisija je bila političko-stručna.

U njoj su sjedili političar Milutin Baltić, ali i znameniti arhitekti Drago Galić, autor goleme stambene zgrade u istoj ulici, i Kazimir Ostrogović, projektant zgrade gradske skupštine koja je nedaleko od "Moše" izgrađena u isto vrijeme.

Dnevni list Vjesnik objavio je u siječnju 1957. članak pod nazivom "Gradit će se novo Radničko sveučilište", najavljujući arhitektonsko i programsko rješenje Radničkog sveučilišta koje je u godinama svoje realizacije predstavljalo prvu zgradu tog tipa na području Jugoslavije.

"Zgrada današnjeg Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, nekadašnje Radničko narodno sveučilište "Moša Pijade", jedan je od najistaknutijih primjera modernističke arhitekture u našoj sredini. Pripada arhitektonsko-urbanističkom kompleksu hrvatske moderne arhitekture u dijelu grada čiju urbanu os čini tzv. "Aleja fakulteta" s nizom obrazovnih ustanova koje su izvedene od sredine 1950-ih do sredine 1960-ih", kažu za Index u Pučkom otvorenom učilištu.

Arhitektura i namjena zgrade

Zgrada se smatra ikoničkim primjerom društveno angažirane arhitekture koja je i danas aktualna. Zamišljena je i izvedena 1950-ih godina kao multifunkcionalni kompleks analogan malom gradu za oko pet tisuća posjetitelja dnevno, s unutarnjim ulicama i trgovima, otvorenim unutarnjim dvorištima, učionicama te dvoranama za kazališne predstave, koncerte i izložbe.

"Za arhitektonsku inovativnost i razvoj projekta sigurno je bio ključan boravak arhitekta Radovana Nikšića u Nizozemskoj, gdje je radio u birou vodećih arhitekata suvremene arhitekture svojeg vremena, J. H. Van den Broeka i J. Bakeme, odakle dolazi promišljanje ideje središta u prostoru, odnosno arhitekture kao društvenog i prostornog fokusa zajednice", objašnjavaju u POU Zagreb.

Zgrada je prvenstveno bila namijenjena obrazovanju radnika - večernjim školama i tečajevima - a u njoj je bilo i kino, knjižnica, filmoteka i diskoteka te velike dvorane pogodne za koncerte.

Kultni koncertni klub i Omladinska televizija

U osamdesetim godinama "Moša" je imala kultni status koncertne scene - tu su redovito nastupali najveći bendovi ondašnje države kao što su Lačni Franz ili Leb i sol, te inozemne atrakcije kao što su Einstürzende Neubauten, dok je koncert Laibacha u drugoj polovici osamdesetih bio zabranjen iako su ulaznice već bile rasprodane.

Upravo se na toj bogatoj koncertnoj tradiciji kasnije razvio današnji klub Boogaloo, pa je nekadašnji prostor namijenjen društvenom životu i plesu radnika ostao jedno od najdugovječnijih uporišta zagrebačkog noćnog života i alternativne scene.

Krajem 1980-ih "Moša" postaje i dom Omladinske televizije, prve neovisne televizije u Zagrebu, koja je počela djelovati u sklopu Saveza socijalističke omladine Hrvatske. Kasnije je OTV preimenovana u Jabuka TV i privatizirana.

Vrhunac hrvatskog industrijskog dizajna

Osim projekta same zgrade, modernističko zdanje "Moše" znamenito je po parku koji ga okružuje, autorice Silvane Seissel, te po namještaju i opremi osmišljenoj od Bernarda Bernardija.

Renata Margaretić Urlić u članku "Dom socijalističkog prosvjetiteljstva", objavljenom 2011. godine u časopisu "15 dana", što ga desetljećima izdaje "Moša"/POU Zagreb, piše: "Godine 1961., u završnoj fazi arhitektonskih radova na Radničkom sveučilištu Moša Pijade, Bernardo Bernardi počinje raditi na oblikovanju cjelovitog sustava namještaja za opremu interijera u kojem stvara komade za koje se može sa sigurnošću reći da i danas predstavljaju klasike hrvatskog dizajna."

Bernardi je svaki komad - od prepoznatljivih fotelja i modularnih stolaca do rasvjete - dizajnirao namjenski upravo za aule, dvorane i predavaonice ovog radničkog sveučilišta, a taj se namještaj danas smatra vrhuncem hrvatskog industrijskog dizajna i dostiže visoke cijene među kolekcionarima.

"Koliko ste puta tu prošli ne obraćajući pažnju?"

U Pučkom otvorenom učilištu naglašavaju da zainteresiranu javnost organizirano upoznaju sa svojom baštinom.

"Sa željom da građane bolje upoznamo sa zgradom Pučkog otvorenog učilišta Zagreb kao remek-djelom modernističke arhitekture i jedinstvenim djelom totalnog dizajna, u okviru jednog od naših programa 'Prostor oko nas' i nove platforme kulturnih djelatnosti Kultura u Pučkom, organiziramo tematska predavanja i vođenja kroz zgradu", kažu u POU Zagreb za Index.

"Pitanje koje postavljamo uz poziv građanima da dođu i upoznaju se s arhitektonskim i društvenim nasljeđem Pučkog otvorenog učilišta jest - koliko smo puta prošli pokraj zgrade Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, nekadašnje slavne 'Moše', ne obraćajući osobitu pažnju pokraj kakvog važnog primjera moderne arhitekture prolazimo?", pitaju se.

Pučko otvoreno učilište Zagreb danas obilježava 65 godina od otvaranja i početka rada zgrade, dok se u 2027. godini obilježava 120 godina osnivanja Pučkog otvorenog učilišta Zagreb - radničkog sveučilišta. Osmislio ga je hrvatski filozof dr. Albert Bazala, po uzoru na takve institucije u Beču i Pragu.

Što ima danas u "Moši"?

Pučko otvoreno učilište i danas živi punim plućima, daleko od pukog prisjećanja na prošla vremena. Kroz platformu Kultura u Pučkom povezuju se s umjetnicima i građanima, a u sklopu zgrade i dalje rade dvije aktivne galerije - CEKAO i Bernardo Bernardi - gdje se redovito izmjenjuju izložbe, autorski projekti i rasprave za okruglim stolom. Desetljećima neprekidno tiskaju i vlastiti časopis 15 dana.

Današnja "Moša" nije samo koncertni klub - imaju i knjižnicu s 40 tisuća knjiga koje se mogu besplatno posuditi te radionice keramike, pletenja, fotografije, tkanja i Pop-rock akademiju. U znamenitom zdanju, koje je promijenilo ime, adresu i državu ostajući na istom mjestu, nastavlja se tradicija društveno korisnog rada i obrazovanja za veliki krug građana.