Foto: 123rf

U izvještaju nazvanom "Egzodus" Istraživački centar za religije otkriva razloge zbog kojih ljudi odustaju od organiziranog vjerovanja.

OKO 25 posto Amerikanaca danas ne pripada niti jednoj vjerskoj zajednici, što je ogroman porast u odnosu na početak 90-ih godina prošlog stoljeća, kada se tako izjašnjavalo svega šest posto populacije SAD-a.

U istraživanju je istaknuto šest najčešćih razloga zbog kojih su bivši pripadnici neke vjerske zajednice odustali od religije. Svaki ispitanik je mogao ponuditi više od jednog odgovora.

16 posto ispitanika odustalo je od organizirane religije zbog toga što se njihova crkvena zajednica počela previše baviti politikom.

18 posto ih kaže da su od formalne vjere odustali nakon nekog traumatičnog događaja u životu.   

19 posto ispitanika kaže da su ih pedofilski skandali u Katoličkoj crkvi odbili od vjerskih zajednica kojima su dotad pripadali. Taj odgovor posebno je čest kod bezvjeraca koji su odgajani kao katolici, njih 32 posto.  

29 posto ispitanika kao razlog za okretanje leđa organiziranoj religiji navodi homofobiju koja je učestala u vjerskim zajednicama. To je obeshrabrilo najviše bivših katolika, njih čak 39 posto.  

32 posto ih dolazi iz obitelji u kojima nitko nije bio osobito religiozan, pa nisu ni mogli steći naročito izražen osjećaj pripadanja nekoj religiji.

60 posto onih koji se nazivaju nereligioznima od vjerskih zajednica se udaljilo izgubivši vjeru u religijska učenja.

Najviše gubi Katolička crkva

Čak je 19 posto Amerikanaca koji su odgajani kao vjernici kasnije u životu odustalo je od organizirane religije, dok je svega tri posto onih koji su odgajani bez značajnog utjecaja religije kasnije prišlo nekoj vjerskoj skupini.

Najviše vjernika, 10 posto, izgubila je Katolička crkva. Oko 31 posto ispitanih navelo je da su odrasli u katoličkim domovima, ali danas ih se 21 posto smatra katolicima. Različite protestantske denominacije gube između dva i pet posto vjernika.   

Najveći broj ljudi koji ne pripadaju nekoj vjerskoj zajednici, njih 39 posto, dolazi iz dobne skupine od 18-29 godina. Taj broj opada u starijim dobnim skupinama, a najmanji je među populacijom +65, gdje je organiziranoj religiji leđa okrenulo 13 posto ispitanih.

Očekivano, zabilježeno je znatno razilaženje u stavovima o ulozi religije u društvu između pripadnika vjerskih zajednica i onih koji to nisu. Dvije trećine nereligioznih složilo se s tvrdnjom da "religija u društvu uzrokuje više problema nego što ih rješava." Više od dvije trećine pripadnika kršćanskih denominacija nije se složilo s tom tvrdnjom, dok su pripadnici drugih religija po tom pitanju gotovo jednako podijeljeni - 48 posto ih se slaže, a 49 posto ne.