JEDNA od najvećih, ali i najintrigantnijih sličnosti između našeg planeta i Marsa jest prisutnost zaleđene vode na površini koja se na Crvenom planetu nalazi u formi polarnih ledenih kapa, odnosno ledenih masa koje pokrivaju polarna područja, piše Science Alert.

Ta područja su izuzetno zanimljiva astrobiolozima jer je voda jedan od glavnih preduvjeta za nastanak života kakav poznajemo.

No nedavno su, osim na površini, na Marsu otkrivene i podzemne ledene mase. Ti podzemni “ledenjaci“, odnosno zaleđena skrovišta podzemnih voda mogu puno ispričati o povijesti Marsa, a mogu postati i neprocjenjivi resurs za one buduće generacije, ako ih bude, koje odluče dugotrajno nastaniti Crveni planet.

Najveći podzemni rezervoar vode na Marsu

Prema nedavnom istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta Texas, ispod sjeverne polarne kape nalaze se slojevi leda koji bi mogli biti najveći podzemni rezervoar vode na Crvenom planetu.

Studija naziva “Buried ice and sand caps at the north pole of Mars: revealing a record of climate change in the cavi unit with SHARAD“ objavljena je prije desetak dana u časopisu Geophysical Research Letters.

Nastao bi ocean

Geofizičari su proučavali podatke koje je prikupio radar SHARAD koji se nalazi na letjelici Mars Reconnaissance Orbiter (MRO). Mars Reconnaissance Orbiter višenamjenska je letjelica dizajnirana s ciljem istraživanja Marsa iz orbite. Lansirana je 12. kolovoza 2005., a 10. ožujka 2006. ušla je u orbitu Marsa. Pomoću svog radara može prodrijeti i do 2,4 km ispod površine.

Nakon analize podataka s MRO-a, znanstvenici su uočili nekoliko slojeva pijeska i leda oko 1,6 kilometara ispod Marsovog sjevernog pola. Na nekim mjestima ti slojevi se sastoje većinom od vode (90%), a smatra se da se zapravo radi o ostacima drevnih polarnih ledenih pokrivača.

Ako bi se taj sloj otopio, znanstvenici smatraju da bi mogao nastati globalni ocean dubine od najmanje 1,5 metra.

"Nismo očekivali da ćemo naići na toliku količinu vode", rekao je geofizičar Stefano Nerozzi sa Sveučilišta Texas. "Izgleda da se radi o trećem najvećem spremniku vode na Marsu, odmah iza polarnih ledenih kapa“.

Mars u prošlosti: Što mu se dogodilo?

Podzemni slojevi zaleđene vode mogli bi biti zapis o prošlim klimatskim promjenama na Crvenom planetu te bi njihova geometrija i sastav mogli reći znanstvenicima je li marsovska klima nekad bila povoljna za život.

Naime, autori istraživanja smatraju kako su se ti slojevi formirali tijekom proteklih razdoblja zagrijavanja i hlađenja Marsa, odnosno prilikom varijacija u orbiti i nagibu planeta.

Mars se tijekom razdoblja od oko 50.000 godina više naginjao prema Suncu, da bi se kasnije postupno vratio u uspravan položaj. Kada se taj planet nalazi u uspravnijem položaju, područje oko ekvatora se zagrijava, dok se sjeverna polarna regija hladi, pri čemu se ubrzano stvaraju ledene kape. Kada se Mars više nagne prema Suncu, polarno se područje zagrijava, uzrokujući otapanje polarnih kapa.

Pogodan za život?

Istraživanje tih podzemnih skrovišta vode moglo bi pomoći znanstvenicima da utvrde je li Mars ikada bio pogodan za razvoj života kakav poznajemo.

"Informacija o tome koliko je vode globalno dostupno u odnosu na polove važna je ako promišljate mogućnost postojanje tekuće vode na Marsu. Naime, možete imati sve uvjete za nastanak života, ali ako se većina vode nalazi zarobljena na polovima, teško da će biti dovoljno tekuće vode na području ekvatora", objasnio je Nerozzi.