NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica oštro pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer je ulagače razočarala američka središnja banka koja je najavila blaže nego što se očekivalo usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7.30 sati u minusu 1,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,5 i 1,3 posto.

Azijske ulagače razočarao je jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,5 posto, nakon što su čelnici Feda odlučili povećati ključne kamatne stope po četvrti put ove godine, za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 2,25 do 2,50 posto.

I dok je taj potez bio očekivan, ulagače su razočarale poruke o blažem nego što se očekivalo usporavanju tempa povećanja kamata u idućoj godini.

Povećanje kamata

Fed očekuje da će zbog nestabilnosti na financijskim tržištima i usporavanja rasta globalnog gospodarstva u idućoj godini kamate povećati u dva navrata, a ne u tri, kako je procjenjivao prije.

Međutim, ulagači su se nadali da će Fed najaviti samo jedno povećanje u idućoj godini, pa možda čak i prekid ciklusa podizanja kamata, s obzirom na usporavanje globalnog gospodarstva i slabljenje inflacijskih pritisaka, nakon oštrog pada cijena nafte posljednjih mjeseci.

Prije objave odluka Feda cijene su dionica rasle, no odmah nakon objave oštro su pale.

"Tržište je čini se shvatilo da mu Fed neće tako skoro dobaciti pojas za spašavanje. Poruka je tržištu da se može očekivati zaoštravanje financijskih uvjeta i sporiji rast gospodarstva”, kaže Michael O'Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

Premda pod oštrim kritikama predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji proziva Fed da povećanjem kamata šteti gospodarstvu, američka središnja banka povećava cijenu novca jer procjenjuje da je rast gospodarstva, godinama potican fiskalnim i monetarnim mjerama, iznad održivih razina.

To, međutim, ne ide u prilog tržištima dionica, pa je jučer S&P 500 skliznuo na novu najnižu razinu u 14 mjeseci i sada je 14,5 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute krajem rujna, odnosno duboko u području korekcije.

Pad na niske razine

Dow Jones zaronio je, pak, na najniže razine od studenoga prošle godine.

Zbog strahovanja ulagača da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za energentima, pod pritiskom su i cijene nafte.

Jutros je na američkom tržištu cijena barela skliznula 2,3 posto, na 47,05 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1,9 posto, na 56,20 dolara.

Na valutnim je, pak, tržištima dolar ponešto ojačao nakon poruka iz američke središnje banke.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,99 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,92 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 112,45 na 112,50 jena.

U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, stabilan pa se cijena eura kreće oko 1,1380 dolara, kao i jučer u ovo doba.