NASTAVA na osječkim fakultetima poljoprivrede i prehrambene tehnologije, izgrađenim u drugoj polovici sedamdesetih godina prošlog stoljeća, trajala je svega petnaestak godina.

Nakon toga ratna stradanja i nebriga nadležnih ogromni sveučilišni kompleks pretvorili su u ruševine, da bi se nedavno, nakon 33 godine, donijela odluka da se cijeli fakultetski kampus te znanstveni institut u njegovom sastavu sruše do temelja. Na novim temeljima izgradit će se zatvor.

Odluka o tome da se simbol znanosti i akademske zajednice Osijeka i Slavonije pretvori u kaznionicu donesena je u suglasju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Ministarstva uprave i pravosuđa.

Osječki gradonačelnik za Index objasnio razloge premještaja zatvora

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić to je objasnio za Index.

"Osijek je jedan od rijetkih hrvatskih gradova u kojemu je zatvor smješten u samom središtu grada, što smatramo neadekvatnim, i zato smo, zajedno s Osječko-baranjskom županijom i osječkim Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera, inicirali premještanje zatvora. Naime, zgrada sadašnjeg zatvora sagrađena je još koncem 19. stoljeća.

Nalazi se uz Europsku aveniju i najljepši secesijski niz građevina u ovom dijelu Europe, kojim se Osječani ponose", kaže Radić i dodaje: "Zgrada zatvora graniči i s glavnom osječkom tržnicom, trbuhom grada, kroz koju u jednom danu prođu tisuće građana i koja uskoro ide u potpunu rekonstrukciju.

Sve su to razlozi zbog kojih smo inicirali izmještanje zatvora iz središta Osijeka. Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera donio je jednoglasnu odluku da napuštenu i u ratu devastiranu zgradu i zemljište nekadašnjeg Poljoprivrednog fakulteta prepusti Republici Hrvatskoj za izgradnju novog zatvora. Također smo Ministarstvu pravosuđa uputili i inicijativu da se na mjestu sadašnjega zatvora uredi Trg pravde, na kojem bi, uz sud, bile smještene i ostale pravosudne institucije."

Ovako danas izgleda osječki sveučilišni centar.

Duga tradicija poljoprivrednog obrazovanja u Osijeku

Osječke ustanove za visoko obrazovanje agronoma i poljoprivrednih stručnjaka imaju 65-godišnju tradiciju.

U listopadu 1960. osnovana je Visoka poljoprivredna škola koja je u početku bila sastavnica zagrebačkog sveučilišta. Istodobno je djelovao Poljoprivredni institut Osijek.

Deset godina kasnije, 1970., Visoka poljoprivredna škola prometnula se u Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet. Godine 1975. osnovano je osječko sveučilište, čiji dio postaje i taj fakultet. 1976. godine Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet dijeli se na Poljoprivredni fakultet i Prehrambeno-tehnološki fakultet, a tada se osniva i Biotehnički znanstveno-nastavni centar (BTZNC). On ujedinjuje Poljoprivredni fakultet, Poljoprivredni institut i Prehrambeno-tehnološki fakultet.

U novu zgradu na Tenjskoj cesti, koja je prerasla u golemi nastavni kompleks, fakulteti i institut useljavaju se već 1977. godine. Nekoliko godina kasnije, 1985. godine, u kompleks je useljena Poljoprivredna škola. Studentski restoran i knjižnica otvoreni su 1989. godine.

Ratna stradanja i poslijeratno razdoblje

Nastava je obustavljena na početku Domovinskog rata, 1991. godine, kada se fakultetski centar zatekao na prvoj liniji bojišnice. Taj dio Osječko-baranjske županije oslobođen je tek 1997. godine mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja.

Studenti su nastavili pohađati nastavu u objektima drugih osječkih fakulteta - Ekonomskom, Pravnom i Pedagoškom - dok se 1995. nije preselio u Tvrđu, u zgradu gdje se nalazi rektorat sveučilišta.

Izgradnjom sveučilišnog kampusa 2011. godine fakultet je preseljen na tu lokaciju, a 2018. godine promijenio je ime u Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Biotehnički znanstveno-nastavni centar Osijek - u vrijeme izgradnje najsuvremeniji u tadašnjoj državi - posve je devastiran u ratu. Bio je među prvim napadnutim visoko obrazovnim institucijama u Hrvatskoj. Studenti i nastavno osoblje spasili su u trenucima neprijateljskog granatiranja dio pisane građe, nastavne i znanstvene opreme te su je otpremili u druge dijelove Hrvatske, kao i u Mađarsku. Knjižnica i velik dio opreme posve su uništeni, a šteta se procjenjuje na sedamdeset milijuna eura.

Studentima je omogućeno studiranje na drugim fakultetima u Hrvatskoj, naročito na zagrebačkom sveučilištu.

Nova namjena razrušenog kompleksa

Obnovom fakulteta nakon rata i useljenjem u nove zgrade stari Biotehnički znanstveno-nastavni centar postao je nepotrebna ruševina koja je razminirana i spremna za rušenje.

Fakultet djeluje u sklopu kampusa, dok je Poljoprivredni institut Osijek najveći u Hrvatskoj.

Ruševine bivšeg sveučilišnog zdanja danas se koriste jedino za igru - koriste ga ljubitelji paintballa.

Sporazumom osječkog sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Ministarstva uprave i pravosuđa, razrušeni kompleks od 70.000 četvornih metara pripast će državi. Umjesto studentskih predavaonica, zgrada znanstvenog instituta, laboratorija, polja za uzgoj različitih poljoprivrednih kultura i pratećih objekata, na tom će mjestu biti izgrađen suvremeni zatvorski kompleks.

Izgradnja "osječkog Remetinca" promijenit će i sliku središta najvećeg slavonskog grada. Stanovnici grada na Dravi doista su dugo čekali uklanjanje ratnih ožiljaka u svojoj neposrednoj okolici.