Oružja za masovno uništenje ipak je bilo u Iraku?
NA TISKOVNOJ konferenciji u srijedu navečer, republikanski senator Peter Hoekstra iz Michigana, predsjednik senatskog obavještajnog odbora, i njegov stranački kolega Rick Santorum iz Pennsylvanije, su utvrdili kako je, na temelju podatak kojima raspolažu, u proteklih nekoliko godina u Iraku pronađeno "nekoliko stotina" komada kemijskog oružja koje je bio proizveo u američkoj invaziji svrgnuti režim Sadama Huseina.
Postojanje "oružja za masovno uništenje" i odbijanje Sadama Huseina da ga preda ili uništi pod međunarodnim nadzorom je bio casus belli na temelju kojeg su SAD i njeni saveznici 2003. usprkos protivljenju međunarodne javnosti poduzeli pohod na Irak.
Međutim, mjeseci mukotrpnog istraživanja i potrage za "oružjem za masovno uništenje" nisu urodili plodom, pa je za tu posebno oformljena Iračka istraživačka grupa u studenom 2004. donijela zaključak kako nikakvog oružja za masovno uništenje u Iraku nema niti ga je bilo za vrijeme američkog napada. S tim zaključkom se nešto kasnije složio i Bush, te tako dao dodatnog materijala svojim kritičarima da ga optuže kako je SAD i ostatak svijeta bez ikakvog valjanog razloga uvukao u skupi i krvavi rat koji dan-danas traje.
Hoekstra i Santorum, pak, tvrde da je pronađeno barem 500 komada kemijskog oružja, odnosno kako je cijeli Irak zapravo bio "jedno veliko skladište kemijske municije". Kemijsko oružje je bilo u obliku iperita - bojnog otrova plikavca - te smrtonosnog živčanog plina sarina. Oba su se nalazila u specijalno adaptiranim granatama za haubice 155 mm.
Hoekstra i Santorum tvrde da je razlog zašto Bush i njegova administracija s ovim nisu upoznali američku i svjetsku javnost u procjeni da bi objavljivanje vijesti o stotinama neotkrivenih kemijskih granata dalo lošu sliku o stanju sigurnosti o Iraku. Iz istih razloga su "pokopani" i izvještaji o tome da su američki vojnici u nekoliko navrata od strane iračkih pobunjenika bili napadnuti kemijskim oružjem.
Predstavnici Pentagona su u izjavi za javnost priznali kako su primjerci kemijskog oružja uistinu pronađeni. Međutim, riječ je o granatama koje je Sadamov režim proizveo u okviru programa razvoja nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja, obustavljenog 1991. godine nakon zaljevskog rata i dolaska inspektora UN.
Predstavnik Pentagona je dodao kako je sadržaj granata s vremenom "degradirao" i da je "malo vjerojatno" da granate mogu izazvati učinak radi kojeg su bile napravljene. Međutim, čak i tako degradirani materijal se različitim postupcima može ponovno pretvoriti u kemijsko oružje. Pentagon vjeruje da je Sadam granate - koje po vlastitim tvrdnjama nije imao - čuvao za svaki slučaj, odnosno prodavao međunarodnim teroristima i drugim "otpadničkim državama" na crnoj burzi.
S druge strane, vrlo je vjerojatno da će demokrati kao i liberalni dio američke javnosti ovakvo otkriće nazvati podgrijavanjem stare juhe iz dnevnopolitičkih razloga. Naime, upravo ovih dana u klubu demokratskih senatora traje rasprava o usvajanju zajedničke platforme u odnosu na rat u Iraku, s čime bi se izašlo na izbore u studenom.
Manjina na čelu s predsjedničkim kandidatom Johnom Kerryjem nastoji ishoditi čvrsto obećanje o točnom i što skorijem datumu povlačenju iz Iraka u slučaju demokratske pobjede. Većina demokratskih senatora je, pak, tome zasad nesklona, držeći da bi ih republikanska propagandna mašinerija optužila za izdaju i defetizam.
Zahtjev za povlačenje iz Iraka se smatra politički kontraproduktivnim u trenutku kada se sa smrću al-Zarqawija i izborom nove iračke vlade situacija u toj zemlji nominalno poboljšala, odnosno "otkriće" kemijskog oružja dalo djelomično opravdanje za Bushov pohod 2003. godine.
D.A.