U NIKARAGVI se u nedjelju održavaju predsjednički izbori, ali pobjednik je poznat unaprijed. Daniel Ortega osvojit će četvrti uzastopni mandat i peti ukupno jer su svi ozbiljniji protukandidati 'sklonjeni' u zatvor ili protjerani iz zemlje.

Nešto više od tri godine nakon masovnih prosvjeda protiv njegove vladavine i njihova nasilnog gušenja u kojem je stradalo preko 300 ljudi, Ortega (75) sigurno osvaja novi petogodišnji mandat zajedno sa svojom suprugom i potpredsjednicom države Rosariom Murillom (70). 

Međunarodna zajednica već je kritizirala izbore koji će se održati bez međunarodnih promatrača i bez većine stranih medija kojima je zabranjen ulazak u zemlju.

Ortega, vođa Sandinističke fronte za nacionalno oslobođenje (FSLN), na vlasti 14 godina bez prekida, ima petero protukandidata, ali samo na papiru.

Svi dolaze iz krajnje desnih stranaka, slabo su poznati, i smatra se da rade za Ortegu.

Sedmero kandidata koji bi mogli imati neke izglede na izborima pritvoreni su zajedno s još 32 oporbenih vođa u okrutnoj vladinoj čistki koja je počela u lipnju.

Birači su ili zastrašeni ili su se prepustili apatiji.

Oko 4.3 milijuna od 6.5 milijuna birača ima pravo glasa. Glasanje nije obvezno.

"Nema se za koga glasati. Daniel (Ortega) je sve namjestio", kazala je jedna 46-godišnja žena u Masayji, 35 kilometara južno od Manague. Željela je ostati neimenovana.

"Ne smije se govoriti. Strpaju vas u zatvor", kazala je.

"Sve je namješteno"

Ortega, vatreni marksist u mladosti, vladao je Nikaragvom od 1979. do 1990., nakon što su njegovi gerilci svrgnuli diktatora Anastasija Somozu Debaylea, kojeg je podržavao SAD.

Vrativši se na vlast 2007., tri puta je pobijedio na izborima, postajući sve autoritarniji.

Dvije trećine ispitanika kazalo je u nedavnom ispitivanju Gallupa da bi u nedjelju glasali za oporbenog kandidata.

Favorit je bila Cristiana Chamorro, kći Violete Barrios de Chamorro, jedine osobe koja je pobijedila Ortegu, na izborima 1990. godine.

Ona je, međutim, u kućnom pritvoru, a ostalih šestero kandidata zatvoreni su u kaznionice u uvjetima koji po tvrdnjama njihovih obitelji odgovaraju mučenju.

Svih sedmero optuženo je za nespecificirane napade na suverenitet zemlje po zakonu koji je donio parlament kojim dominiraju Ortegini saveznici, koji kontroliraju i sudbenu i izvršnu vlast.

Izborne vlasti zabranile su da se na izborima natječe glavni oporbeni savez, Građani za slobodu, kako je bilo i na prošlim izborima kad je Ortega odnio pobjedu bez pravog suparnika.

Tri političke stranke i deseci građanskih organizacija također su zabranjeni.

"Potpuna farsa"

Šef europske diplomacije Josep Borrell ocijenio je ovaj tjedan da je Ortega "diktator koji namješta izbore". Američki državni tajnik Antony Blinken dodao je da izborni proces nema nikakav kredibilitet.

Skupine za ljudska prava također su u petak kritizirale nedemokratičnost izbora, a skupina nevladinih organizacija iz zemlje i svijeta pozvala je UN da istraži "teška kršenja ljudskih prava" pod Orteginom vlašću, koju podržavaju Venezuela, Kuba i Rusija.

"Ovi izbori potpuna su farsa", istaknula je skupina koja se naziva Colectivo 46/2.

"Ortega će ostati na vlasti... a represija protiv onih koji brane ljudska prava i misle drugačije od režima vjerojatno će biti i gora", dodala je.

Osim 150 političkih protivnika za koje se zna da su iza rešetaka, više od 100.000 ljudi je u egzilu kako bi izbjegli uhićenje, većinom u Kostariki, Miamiju i Madridu.

"Kriminalci"

Ortega tvrdi da njegovi kritičari koje je smjestio u zatvor nisu politički zatvorenici nego "kriminalci" koji ga žele svrgnuti s vlasti uz američku potporu.

Val uhićenja dodatno je zategnuo odnose sa SAD-om i Europskom unijom koji su uveli sankcije Orteginoj obitelji i saveznicima.

Američki Kongres u srijedu je odobrio zakon o jačanju kaznenih mjera.

Ali umjesto da izvrši pritisak na Ortegu, politologinja Elvira Cuadra, i sama u egzilu, kazala je da se boji da će jačanje međunarodne izolacije samo pogoršati gospodarsko i društveno nazadovanje te povećati ionako veliko iseljavanje iz zemlje.

U SAD-u, Europi i drugim latinoameričkim zemljama, protivnici Ortegina režima planiraju za nedjelju prosvjede i agitiraju da se izbore bojkotira.

U Nikaragvi su zabranjena okupljanja više od 200 ljudi, navodno zbog pandemije koronavirusa.

Više od 30.000 policajaca i vojnika razmješteno je na 3000 biračkih mjesta, a rezultati izbora bit će poznati istoga dana.