Foto: Patrik Macek/PIXSELL

SABORSKA oporba predvođena SDP-om napala je u četvrtak Prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin koji bi trebao omogućiti realizaciju LNG terminala na Krku, nazivajući ga "silovanjem Ustava i demokracije", rasipanjem novca poreznih obveznika te "drugom fazom rasprodaje RH".

Prvih 25 godina koncesija iznosi 1,5 milijuna kuna godišnje

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Ivo Milatić je predstavljajući zastupnicima taj zakonski prijedlog, rekao da se njime želi urediti infrastruktura terminala za ukapljeni prirodni plin koji je, istaknuo je, od strateškog interesa za RH.

"Zakon uređuje pravila i mjere prilikom realizacije terminala za ukapljeni prirodni plin s ciljem očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala za ukapljeni prirodni plin i prateći infrastrukture kao i nedvojbeno utvrđivanje interesa RH kojim se omogućava izvlaštenje nekretnina", rekao je. Uređuje se, kazao je, i koncesijska naknada za pomorsko dobro koja se isplaćuju u korist jedinica lokalne samouprave.

Predviđena godišnja koncesijska naknada za prvih 25 godina iznosi 1,5 milijuna kuna godišnje, a državni proračun odrekao se jedne trećine pripadajućih prihoda od koncesijske naknade, tako da bi se po prijedlogu zakona dvije trećine oko milijun kuna isplaćivale u korist općine Omišalj, a jedna trećina od 500 tisuća kuna u korist Primorsko-goranske županije.

Bunjac: U čijem vi interesu radite?

"U čijem interesu vi radite? Zbog čega bih ja morao plaćati skuplji plin da bi se vaša Vlada dodvorila SAD-u i kupila njihovo prijateljstvo? Platite vi iz svoga džepa. Evo, kad bude skuplji plin, ja vas pozivam da vi platite moj dio toga skupljega plina i ona grupa Borg da plati građanima kojima će to biti previše", poručio je Branimir Bunjac (Živi Zid).

Čelnik SDP-a Davor Bernardić je rekao da je njegova stranka uz građane Općine Omišalj i cijele Primorsko-goranske županije te podržavaju kopneni LNG terminal, za koji postoji lokacijska dozvola i koji je, ustvrdio je, razvojan, ekološki prihvatljiv i otvara nova radna mjesta.

"Za razliku od ovoga prijedloga zakona, lex LNG koji je donesen na način da je netransparentan, na brzinu i ispod stol dolazi u ovu sabornicu i ja vas pitam, da li ste i vi zbog toga na neki način dio neke skupine Borg? Jer način na koji se donosi lex LNG danas je identičan načinu na koji se donosio lex Agrokor", poručio je Bernardić.

HDZ-ov zastupnik Darko Horvat podsjetio je kako je upravo taj projekt SDP-ova Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem uvrstila na listu strateških projekata."Jasna vizija ovog zakona u 14 članaka dovoljno je da bi se priča pokrenula. Bude li nespretnosti, ta se priča može korigirati ali ne u smjeru da se projekt zaustavi", poručio je Horvat.

Stjepan Čuraj iz koalicijskog HNS-a uvjeren je pak kako se predloženim zakonom Hrvatska stavlja na energetsku kartu Europe i postaje važan i ključan igrač na njoj.

Jovanović Milatiću: Kako vam lice nije crveno od količina laži

Nezavisnog zastupnika Marina Škibolu zanimalo je je li OLAF, Europska agencija protiv financijskih prijevara, pokrenuo istragu o trošenju novca na projektu LNG.

"Ne znam za to što vi sada govorite i ne vidim nikakvog razloga da se to ne provjeri kod mjerodavnih institucija", odgovorio mu je državni tajnik Milatić.

"Ja ne znam kako vam lice nije još više crveno od količine laži koju ste izgovorili. To je sramotno. Zakon je neustavan,  krši čitav niz drugih zakona, ugrožava europsku povelju, istražuje OLAF... Ne trebaju biti zabrinuti samo građani Primorsko-gorske županije, nego cijele Hrvatske", poručio mu je SDP-ov zastupnik Željko Jovanović.

Predloženi je zakon nazvao "silovanjem demokracije, Ustava i zakona", a šef SDP-ova Kluba Arsen Bauk najavio je niz amandmana kojima planira opstruirati donošenje zakona koji je pred zastupnicima u hitnoj proceduri.

"Čiji je to strateški interes?"

Alena Preleca (SDP) zanimalo je koliko faza ima projekt LNG terminala na Krku i zašto u vladi tvrde da je plutajući terminal jeftiniji od kopnenog kad studija iz 2016. govori suprotno.

"Terminal kopneni je duplo skuplji od plutajućeg, a faze će biti dvije - prvo će biti plutajući, a u budućnosti kopneni terminal", uzvratio je Milatić.

Romana Jerković (SDP) pitala je čiji je to strateški interes? "Zar je strateški interes ulagati u infrastrukturu plutajućeg terminala, iz džepova građana da bi netko drugi, i to stranci, ostvarivali profit? Pa zar nije strateški interes ulagati u vlastita nalazišta, a ne našim novcem stvoriti infrastrukturu i dati pomorsko dobro na 99 godina", rekla je. Čini joj se, kazala je, da je na djelu druga faza rasprodaje RH.

Projekt će, rekao je državni tajnik, graditi LNG Hrvatska d.o.o. u vlasništvu Plinacro-a i HEP-a. "Koliko ja znam to su hrvatske javne kompanije vlasnici i to je druga javna kompanija i mi tu ništa ne rasprodajemo. Jednostavno taj posao se mora dati na koncesiju s obzirom da se radi na pomorskom dobru i procedura se zna i to je to, ja vam nemam tu drugo što reći", poručio je Milatić.

Pernar: Terminal će biti potkapacitiran

Ivan Pernar (Živi Zid)  upozorio je da je zakupljenost terminala za ukapljeni plin u cijeloj Europi rekordno niska, samo 23 posto te da će upravo država, odnosno agencija za plin morati zapravo plaćati razliku u cijeni održavanja terminala, što će se, tvrdi, odraziti na cijenu plina za kupce.

"Drugi problem je to što će Hrvatska morati barem 275 milijuna eura uložiti u taj terminal, mi smo umjesto u taj terminal koji nam ne treba, koji je ekonomski neisplativ, trebali uložiti taj novac u obnovljive izvore energije", rekao je Pernar.

Državni tajnik Milatić odbacio je predviđanja da će terminal biti potkapacitiran. "Mi predviđamo da će on raditi punim kapacitetom i da tih problema neće biti. Što se tiče investicije ne radi se o tolikim iznosima. Ukupna investicija je predviđena sada na 250 milijuna eura, od toga 102 imamo od EU-a, znači radi se o 150 milijuna eura koje treba osigurati za tu investiciju", pojasnio je.

Saborska je oporba zamjerila zakonodavcu ignoriranje čelnika Omišlja, no državni je tajnik to odbacio rekavši kako su čelnici lokalne samouprave uključeni u sve procedure u koje su trebali biti uključeni.