OPĆINA Seget apsolutni je rekorder u odbijenim zahtjevima za pristup informacijama građanima i vijećnicima u 2022. godini, ustvrdili su danas oporbeni zastupnici, istaknuvši da je to "općina slučaj", čiji je načelnik potrošio pola milijuna kuna na hranu i piće.

"Ta općina i njezina turistička zajednica dobili su najveći broj žalbi i apsolutni su rekorder po skrivanju informacija", istaknula je Mirela Ahmetović (SDP) tijekom saborske rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu.

''Ali kako će načelnik Vinko Zulim, donedavni saborski zastupnik HDZ-a, prezentirati svojim građanima da je sposoban na hranu i piće, na žderačinu i janjetinu, potrošiti pola milijuna kuna? Kako da to čovjek objavi, pa moramo imati razumijevanje za njega'', ironično je kazala SDP-ova zastupnica, dodavši da je riječ o "općini slučaju".

Podsjetimo, Uskok je krajem prošle godine podigao optužnicu protiv Vinka Zulima koji je, kao načelnik Općine Seget, potrošio desetke tisuće eura na hranu i piće u lokalnim restoranima. Cijelu priču otkrio je Indexov Vladimir Matijanić 2019. godine.

Nađ: Nešto smrdi u općini Seget

Povjerenica za informiranje Anita Markić potvrdila je da se u izvješću za 2022. godinu na prvom mjestu nalazi općina Seget u kojoj je bilo 1527 zahtjeva za pristup informacijama.

Zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ napomenula je da se čak 61 posto svih povjerenikovih naloga za rješavanjem zahtjeva za pristup informacijama odnosilo na općinu Seget i turističku zajednicu iste općine.

''Očito nešto smrdi u općini Seget. Očito je trend kod nekih tijela javnih vlasti da se zamagle trošenja javnih sredstava, zapošljavanja po rodbinskoj i stranačkoj liniji i da se trpa javni novac u privatne džepove'', izjavila je.

Bošnjaković: Šutnja se ne smije događati

"Provedeni su inspekcijski nadzori, nakon kojih je ta općina počela promptnije rješavati zahtjeve", odgovorila je aktualna povjerenica Markić. S druge strane, 37 posto tijela nije dobilo nijedan zahtjev za pristup informacijama u navedenoj godini, poručio je Dražen Bošnjaković iz kluba HDZ-a. No priznaje da je šutnja administracije na pristigle zahtjeve problem koji se ne smije događati.

''Izvješće navodi nekoliko razloga zašto je to tako, bilo da se radi o neorganiziranosti, o nepoznavanju samog zakona, a možda se neke informacije doista žele sakriti, ali to je nemoguće jer će povjerenik, pa u konačnici i Visoki upravni sud, donijeti odluku da te informacije treba pružiti'', rekao je.

Zastupnik Mosta Nikola Grmoja skrenuo je pozornost na nemogućnost dolaska do određene građe iz povijesnih arhiva. ''Kome se osoba koja ne može doći do dokumenata može žaliti? Kako to da Zakon o arhivskoj građi nije predvidio da se može žaliti povjerenici za informiranje'', pitao je Mostov zastupnik.

Grmoja: HDZ štiti udbaše i zatvara komunističke arhive

Vladajućem HDZ-u Grmoja je predbacio da se ''poziva na hrvatstvo, a štiti udbaše i zatvara komunističke arhive''. Davor Dretar (Domovinski pokret) kritizirao je financijsku transparentnost trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.

''Čak 30 od 49 praćenih društava nije objavilo financijski plan ili plan poslovanja na svojim stranicama, dok popis donacija i sponzorstva nije objavilo 15 društva. To su zabrinjavajući podaci'', rekao je. Osim toga, oko 10 posto javnih tijela još nema ni vlastitu internetsku stranicu, dodao je Dretar.

Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) ustvrdila je da na čelnim pozicijama u antikorupcijskim tijelima i uredima trebaju biti ljudi koji su spremni pružiti otpor.

Orešković: Trebaju nam ljudi koji su spremni talasati

''Tu ne mislim samo na DORH i USKOK, već i na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenik za informiranje, Komisija za kontrolu postupaka javne nabave i brojne druge. Trebaju nam ljudi koji su spremni talasati, a ne oni koji su spremni za imenovanje podviti rep'', naglasila je.

Izvješće koje je predstavila povjerenica sadrži podatke o provedbi zakona koja tijela javne vlasti dostavljaju na godišnjoj razini. Obvezu dostave podataka imaju sva državna tijela, tijela državne uprave, sudovi i pravosudna tijela te pravne osobe s javnim ovlastima kao i gotovo sve jedinice lokalne samouprave.

Zakonsku osnovu dostave podataka ispunilo je 91 posto od ukupno 5875 tijela javne vlasti koja su 2022. zaprimila ukupno 23.610 zahtjeva za pristup informacijama, a dio njih zaprimio je više od stotinu zahtjeva.