OpenAI podnio zahtjev za izlazak na burzu, cilja na bilijunsku vrijednost
OPENAI, tvorac popularnog chatbota ChatGPT, danas je objavio da je podnio zahtjev za inicijalnu javnu ponudu (IPO) u Sjedinjenim Američkim Državama.
Time se pridružio svojem rivalu Anthropicu u utrci za izlazak na burzu, nastojeći iskoristiti golemu potražnju ulagača za dionicama iz sektora umjetne inteligencije, piše Reuters.
OpenAI nije otkrio detalje o veličini i uvjetima ponude, navodeći da vremenski okvir još nije utvrđen.
"To bi moglo potrajati jer postoje stvari koje želimo napraviti, a koje je vjerojatno lakše izvesti kao privatna tvrtka", stoji u priopćenju. Prema izvorima, tehnološki div cilja na procjenu vrijednosti do bilijun dolara, a debi na burzi mogao bi se dogoditi već u rujnu.
Utrka tehnoloških divova za Wall Street
Takvom valuacijom OpenAI bi pripremio teren za izlazak triju kompanija čija se vrijednost procjenjuje na bilijun dolara, što se smatra najznačajnijim testom apetita ulagača za dionicama brzorastućih tehnoloških tvrtki u posljednjem desetljeću.
Prvi je korak napravio SpaceX Elona Muska, podnijevši zahtjev za IPO koji bi, ako se realizira, mogao biti najveći u povijesti, s ciljanom ponudom od 75 milijardi dolara uz procjenu vrijednosti od 1.75 bilijuna dolara.
Anthropic, tvorac alata za kodiranje Claude Code, objavio je 1. lipnja da je također povjerljivo podnio zahtjev za IPO, i to samo nekoliko tjedana nakon što je u rundi financiranja prikupio 65 milijardi dolara, čime mu je vrijednost procijenjena na 965 milijardi dolara.
"OpenAI drži sve opcije otvorenima, dok ih je Anthropic pretekao podnošenjem zahtjeva nakon goleme runde financiranja", izjavio je Michael Ashley Schulman, partner u tvrtki Cerity Partners. Na tržištima predviđanja, gdje se sudionici klade na ishode budućih događaja, većina je očekivala da će OpenAI podnijeti zahtjev za IPO prije Anthropica.
Doba umjetne inteligencije
Izlasci Anthropica i OpenAI-ja na burzu označili bi transformativno razdoblje za tehnološku industriju i globalna tržišta, u kojem se umjetna inteligencija brzo nameće kao ključna investicijska tema desetljeća. OpenAI je ranije ove godine objavio da prikuplja 110 milijardi dolara uz procjenu od 840 milijardi dolara od moćnih ulagača, uključujući SoftBank, Amazon i Nvidiju.
Tada je objavljeno i da ChatGPT ima više od 900 milijuna aktivnih korisnika tjedno i preko 50 milijuna pretplatnika. U ožujku je tvrtka otkrila da ostvaruje 2 milijarde dolara mjesečnog prihoda te da raste otprilike četiri puta brže od kompanija koje su definirale eru interneta i mobilnih tehnologija, poput Alphabeta i Mete. Za usporedbu, krajem 2024. godine kvartalni prihod iznosio im je oko milijardu dolara.
Zahtjev za IPO uslijedio je nakon što je OpenAI ponovno pregovarao o partnerstvu s Microsoftom, jednim od svojih najranijih ulagača. To je pioniru umjetne inteligencije omogućilo sklapanje novih partnerstava s tvrtkama kao što su Amazon.com i Google. Upravo je rana Microsoftova investicija, koja od 2019. iznosi ukupno 13 milijardi dolara, utrla put brzom usponu OpenAI-ja. Ipak, prema izvoru upoznatom sa situacijom, OpenAI je ulagačima rekao da ne očekuje profitabilnost prije 2030. godine.
Sve veća konkurencija i borba za kapital
Industrija koju je OpenAI praktički pokrenuo brzo je postala prenapučena, a ulagači se pitaju može li se meteorski uspon AI sektora održati. Anthropic se profilirao kao jedan od najvećih rivala, s rastućom potražnjom za svojim AI alatom Claude, koji programeri koriste za obradu koda.
Iako bi velike ponude dionica mogle dati novi zamah američkom tržištu IPO-a, neki bankari upozoravaju da bi mogle apsorbirati kapital koji bi inače bio usmjeren na manje poslove.
"Ono što OpenAI ne želi jest da se iscrpi kapital dostupan na javnom tržištu", rekao je Gil Luria, izvršni direktor u D.A. Davidsonu. "Ne samo da su SpaceX i Anthropic ispred njih u redu za IPO, već bi i veliki javni konkurenti mogli prikupiti desetke milijardi dolara u sekundarnim ponudama, kao što je Google učinio prošli tjedan."
Neprofitni korijeni i pravni spor
OpenAI je osnovan 2015. kao neprofitna istraživačka organizacija, no četiri godine kasnije stvorio je profitni ogranak kako bi financirao rastuće troškove razvoja AI sustava.
Njegova neobična struktura, u kojoj neprofitna organizacija kontrolira profitni entitet, našla se pod velikim povećalom javnosti krajem 2023., kada je izvršni direktor Sam Altman nakratko smijenjen, da bi se vratio nekoliko dana kasnije nakon pobune zaposlenika.
U prosincu 2024. OpenAI je predstavio planove za restrukturiranje u korporaciju od javnog interesa, navodeći da bi taj potez pomogao prikupiti znatno više kapitala. Restrukturiranje je brzo izazvalo kontroverze nakon oštrih kritika jednog od prvih podupiratelja, Elona Muska, koji je kasnije tužio OpenAI.
Optužio je Altmana i druge rukovoditelje da su neprofitnu organizaciju pretvorili u sredstvo za privatno bogaćenje. Američka porota u svibnju je presudila protiv Muska, utvrdivši da AI tvrtka nije prekršila svoju izvornu misiju da djeluje za dobrobit čovječanstva. Jednoglasna presuda uklonila je ključnu pravnu prepreku za izlazak na burzu.