CIJENE stambenih objekata u Hrvatskoj u trećem su tromjesečju prošle godine u prosjeku porasle za 2.8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena ubrzao na 14.8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Time je nastavljen rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini koji u Hrvatskoj traje od drugog tromjesečja 2017. godine.

Najveći porast cijena u Zagrebu

Novi stambeni objekti u trećem tromjesečju 2022. poskupjeli su u prosjeku za 2.6 posto u odnosu na drugi kvartal. U odnosu na treće tromjesečje 2021. godine, cijene novogradnje ojačale su za 17.4 posto, pokazuje izvješće DZS-a objavljeno u utorak.

Cijene postojećih stambenih objekata više su za 2.9 posto na kvartalnoj, a 14.5 posto na godišnjoj razini.

Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na drugi kvartal iste godine u prosjeku su za grad Zagreb više za 4.1 posto, za Jadran 2.8 posto, dok su  za ostala područja niže za 0.8 posto.

I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 17.9 posto. Na Jadranu je rast iznosio 12.8 posto, a na ostalim područjima 13.9 posto, pokazuju statistički podaci.

U EU rast na godišnjoj razini 7.4 posto

Na godišnjoj su razini cijene stambenih nekretnina u EU u trećem tromjesečju porasle 7.4 posto, nakon revidiranog 9.8-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja, pokazali su podaci Eurostata. 

U eurozoni su cijene u ljetnom tromjesečju porasle 6.8 posto, nakon 9.2-postotnog skoka u razdoblju od travnja do lipnja.

Sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao zabilježile rast cijena na godišnjoj razini u trećem tromjesečju, uz izuzetak Danske gdje su pale za 2.4 posto.

Najviše su poskupjele nekretnine u Estoniji, za 24.2 posto. Slijede Mađarska i Litva s rastom cijena za 21 odnosno 19.3 posto.

Kako Hrvatska stoji u odnosu na druge zemlje EU

U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem tromjesečju bile za 14.8 posto više nego u istom razdoblju godine ranije. U prethodnom su tromjesečju na godišnjoj razini uvećane 13.6 posto.

Gotovo isti postotni rast bilježila je u razdoblju od srpnja do rujna i Slovačka. Najskromnije su porasle cijene u Švedskoj, za samo 1.1 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku.

Isti postotni rast od 2.8 u odnosu na prethodno tromjesečje kao Hrvatska ima Slovačka, a blizu su i Irska i Portugal s rastom cijena od 2.9 posto te Francuska gdje su uvećane za 2.7 posto. Najveći pad cijena nekretnina bilježila je Danska, za 3.8 posto.

Nekretnine su pojeftinile i u Švedskoj, za 3.1 posto, i Finskoj, za 1.3 posto. Slijedi Rumunjska s padom cijena za 1.2 posto, te Italija i Njemačka gdje su se spustile za jedan odnosno 0.4 posto.

Hrvatska je ušla u eurozonu, što će se sada događati?

1.1. Hrvatska je ušla u eurozonu i bit će zanimljivo vidjeti što će se sada događati s cijenama nekretnina.

"Što se tiče prelaska na euro, ništa se nije promijenilo, to je već ukalkulirano u cijene koje imamo danas. To se vidi po tome što smo imali 36 posto stranaca koji su kupili nekretnine u Hrvatskoj, i to je ono što se aludira da kada pređemo na euro, da će se to odraziti na cijene", za HRT-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska rekao je prije nekoliko dana Boro Vujović, vlasnik agencije za promet nekretninama.

"Činjenica je da smo prošle godine imali rekordan rast i s obzirom na ono što sada vidimo na tržištu, realno je očekivati da se taj rast zaustavi", dodao je.

Kod kredita nije bilo pretjeranih razlika prije Nove godine i poslije, ciklus stambenih kredita se nastavlja. "Nastavlja se ciklus normalno, samo se pričekalo da se napravi konverzija u euro. Dogodilo se to da više nemamo kredite uz valutnu klauzulu, nego samo u eurima, i neke stvari su se čak i pojednostavile", kazao je Hrvoje Travnikar, financijski stručnjak.

Rast kamatnih stopa

Ali promjena ipak ima, dogodio se rast kamatnih stopa.

"Nije se dogodio taj ogroman rast, nego se u Hrvatskoj dogodio ipak neki manji rast. Trenutačno govorimo o nekih 0.5 ili 0.75 posto da su se u prosjeku povećale kamatne stope, recimo na stambene kredite", istaknuo je Travnikar.

Najviše stranih kupaca nekretnina dolazi s njemačkih, austrijskih i slovenskih tržišta, gdje je kriza sada i više nego prisutna, naglasio je Vujović.

"Tamo su tržišta nekretnina u zastoju s obzirom na puno veći rast kamatnih stopa i u nekom narednom periodu ne očekujemo neki veliki bum stranaca koji bi došli i kupili više nego što je to u ovom trenutku", rekao je Vujović.

Uskoro stiže i novi APN kredit. "Mi predviđamo da će biti isti uvjeti kao prošle godine i da se ništa neće mijenjati te stiže otprilike u istom terminu kao prošle godine, to je sredina ožujka", rekao je Travnikar.

Potražnja veća od ponude

Povećanje kamatnih stopa i uvođenje eura ne bi trebali imati velik utjecaj za investitore u Zagrebu.

"Novogradnja je uvijek tražena, potražnja za stanovima je i dalje veća od same ponude, tako da mi u Zagrebu to nećemo osjetiti, možda je to više vezano za obalu i ostatak Hrvatske", kazao je Marijan Vidmar, građevinski poduzetnik.

Rasle su cijene kvadratnog metra stana, ali i građevinskog materijala.

"Sada se zadnjih šest mjeseci to stabiliziralo i cijena materijala stagnira. Čini mi se da do nekog osjetnog pada cijena neće doći, a ako dođe, onda će se, naravno, i kvadrati stanova smanjiti", istaknuo je Vidmar.

Potražnja za stanovima u ovom trenutku puno je veća nego ponuda. "Kredit se danas isplati, za razliku od razdoblja prije. Dizanje kredita, otplata kredita, ukupna cijena stana koju plaćate s kreditom danas ispada 40 posto jeftinija, pa čak i uz ovaj porast cijene kvadrata", rekao je Travnikar.