ODVJETNIK Veljko Miljević komentirao je pravnu pozadinu odluke Vlade da organizira doček rukometaša nakon što to nije učinio Grad Zagreb, prenosi N1.

Upitna zakonska osnova

Vlada je svoju odluku, donesenu na telefonskoj sjednici, opravdala dvama zakonima za koje tvrdi da joj daju ovlast za preuzimanje organizacije. Riječ je o Zakonu o Vladi i Zakonu o javnom okupljanju.

Miljević, međutim, tumači da ti zakonski članci, ako se gledaju izolirano, nisu dovoljan pravni temelj za takav potez. "Vrlo jednostavno i vrlo jasno. Ako se izolirano gledaju samo zakonski članci koji su navedeni u uvodu ovog upravnog akta Vlade, koji se zove Zaključak, a to su članak 31. stavak 3. Zakona o Vladi i članak 4. stavak 3. Zakona o javnom okupljanju, onda to nije pravni temelj na temelju kojeg je Vlada mogla postupiti ovako. To će vam svaki pravnik koji je završio Pravni fakultet s nekom pristojnijom ocjenom reći", ustvrdio je.

Pojasnio je kako se člankom 31. Zakona o Vladi definiraju vrste akata koje Vlada donosi. "Glavni akt Vlade su uredbe. Ostale vrste akata mogu biti odluke, zaključci i rješenja. Ovdje je riječ o zaključku, a njegova je definicija da se njime utvrđuju stajališta Vlade u pitanju provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave. Je li ovdje u Zaključku izneseno ikakvo stajalište Vlade o provedbi neke politike? Nema toga. Određuju li se zadaće tijelima državne uprave? Nema ni toga", rekao je Miljević.

Prijedlog Vlade baca novo svjetlo

Ipak, Miljević je naknadno dobio uvid i u Prijedlog Vlade, dokument koji prethodi Zaključku i koji, za razliku od samog Zaključka, nije javno objavljen. Taj dokument, kaže, baca potpunije svjetlo na cijeli slučaj.

"U Prijedlogu Vlade, za razliku od Zaključka, postoje i točka 2 i točka 3. U jednoj stoji da će se financijska sredstva osigurati preraspodjelom iz proračuna, dakle Grad s tim nema ništa. A pod točkom 3 imamo zaista ono što se traži u definiciji zaključka - određuju se zadaće tijelima državne uprave. Za ovaj konkretni čin određuje se za organizaciju nekoliko ministarstava, prije svega Ministarstvo turizma i sporta, zatim Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture...", naveo je.

Dodao je kako se u obrazloženju Prijedloga iscrpno navode uspjesi rukometne reprezentacije u posljednjih deset godina kao razlog za organizaciju dočeka. "Ako gledamo sad taj cijeli tekst, to baca nešto potpunije svjetlo na to što se desilo. Imamo određene elemente koji su nužni da bi se nešto uređivalo Zaključkom Vlade. Ali ja bih i dalje ostao kod stava da je ovo promašeno prema definiciji članka 31., jer i dalje ne vidim stajalište Vlade o pitanjima provedbe utvrđene politike", kazao je Miljević, dodajući kako je Vlada građanima trebala objaviti i cjelovito obrazloženje.

Ustavno pravo na lokalnu samoupravu

Miljević je naglasak stavio na ustavnopravni aspekt slučaja, ističući da je državna vlast ograničena Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu samoupravu.

"Ljudi ne shvaćaju da se vlast zaista dijeli trodiobno. Državna vlast je ograničena lokalnom samoupravom i nema nikakve dileme da Grad Zagreb po Ustavu ima poseban status u odnosu na sve gradove. Sinoćnje usporedbe s, recimo, Kninom potpuno su ustavnopravno i zakonski deplasirane", rekao je.

Objasnio je da je Zagreb jedini grad s posebnim statusom koji je izjednačen sa županijom. "Ne može političko-izvršna vlast to raditi. Mislim da je čak jučer na svoju štetu Tomašević pogriješio kad veli da je država krenula protiv Grada Zagreba - nije političko-izvršna vlast država! Po Ustavu, Grad Zagreb apsolutno ograničava državnu vlast. Na Grad je išao samo vrh političko-izvršne vlasti, samo taj dio je išao prema Gradu ograničavajući mu ono što mu po Ustavu pripada", zaključio je Miljević.