Odvjetnik: Ustavni sud ne može zabraniti Milanoviću sastavljanje vlade
ODVJETNIK Vlaho Hrdalo za Index je komentirao današnju objavu Ustavnog suda prema kojoj predsjednik Zoran Milanović ne može biti premijer ni ako da ostavku na dužnost predsjednika Republike te da ako ga 76 ili više zastupnika u saboru izabere za premijera, sud može poništiti tu odluku.
"Ustavni sud našao je novi način da prekrši istu odredbu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koju je prekršio donošenjem ranijeg priopćenja od 18. ožujka 2024. A svi mi, s izuzetkom 'ustavnih stručnjaka' koji u postupanju Ustavnog suda ne vide ništa sporno, imamo puno pravo očekivati da jednako kao i Predsjednik Republike hrvatski Ustav poštuju i svi suci Ustavnog suda", kaže Hrdalo.
Odvjetnik: Sastavljanje vlade nije rezultat izbora
Rekao je da je sud današnje Priopćenje i Upozorenje donio na temelju upravo te odredbe čl. 89. Ustavnog zakona te se osvrnuo na to da su Milanoviću zabranili da čak i nakon podnošenja ostavke na dužnost predsjednika bude mandatar ili predsjednik vlade, makar tako odlučili legitimno izabrani saborski zastupnici kao predstavnici naroda.
"Uporište za takvu odluku Ustavni sud vidi u svojoj ovlasti da poništi radnje koje su prethodile povredi Ustava ako su takve radnje utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora. No sastavljanje vlade nije rezultat izbora. Rezultat izbora je raspodjela zastupničkih mjesta u hrvatskom saboru temeljem koje se pod uvjetom konstituiranja sabora može ili ne mora formirati vlada", tumači Hrdalo.
"Sud je potvrdio da su izbori bili zakoniti, pokušaj miješanja u formiranje vlade značio bi izlaženje iz ovlasti Ustavnog suda"
Dodao je da su 17. veljače održani izbori za hrvatski sabor, koji će onda eventualno dati povjerenje nekoj vladi, a da izbori za vladu ne postoje.
"Zato Ustavni zakon ni ne daje Ustavnom sudu ovlast da nadzire formiranje vlade. Ustavni sud može nadzirati izbore zastupnika u hrvatski sabor i ako su ti izbori bili zakoniti, što potvrđuje i sam Ustavni sud u današnjem Priopćenju, tu njegove ovlasti prestaju. Pokušaj miješanja u formiranje vlade značio bi izlaženje iz ovlasti Ustavnog suda.
Iako je Ustavni sud za svoje postupanje pokušao pronaći uporište u članku 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, prema kojem Ustavni sud odgovarajuće mjere radi zaštite zakonitosti i ustavnosti izbora može donositi sve do 30 dana nakon objave rezultata izbora, to ne znači da je samim time njegova nadležnost proširena na nadzor formiranja vlade samo zato što će se taj proces predvidivo odvijati upravo u tom periodu. Trideset dana od objave rezultata izbora Ustavni sud može i dalje odlučivati o izbornim radnjama, što formiranje vlade nije", zaključuje Hrdalo.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati