ODVJETNIK Vlaho Hrdalo bio je gost Newsrooma na N1, u kojem je govorio o potezima Ustavnog suda u vezi s kandidaturom predsjednika Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima.

"Ono što nazivamo kolokvijalno odlukom je samo vrsta dokumenta koji se naziva ustavnosudski akt. To je bilo koji dokument koji izađe s Ustavnog suda. Postoji krovni naziv ustavnosudski akt koji se onda dijeli na odluku, rješenje, upozorenje. Odluka ili rješenje po zakonu nose kvalitetu da ih se dužan pridržavati svatko. Njih se obvezan držati svatko, pravna i fizička osoba.

Zakon se tu oglašava samo na odluku i rješenje, ne spominje upozorenje. Upozorenje se može izričitom odredbom tog istog zakona uputiti samo državnom tijelu, ali ne na ovaj način da se upozorava predsjednik države kao državno tijelo. Oni tim upozorenjem mogu državnom tijelu ukazati i skrenuti pozornost na nešto, a ne ga uputiti na to tijelo. Ne upozorava se tijelo. Ovdje se dogodilo da je Ustavni sud upozorio predsjednika Republike, a tim upozorenjem je obuhvatio i jednu političku stranku", rekao je odvjetnik Vlaho Hrdalo.

Navodi da su i 2016. i 2020. izdana upozorenja, jednom DORH-u, jednom DIP-u.

"Dvije su mogućnosti zbog kojih je Ustavni sud ovako postupio. Jedna je gora od druge"

"Ustavni sud je ipak donio jedan ustavnosudski akt, po meni pogrešan, ali ga je donio. To je ozbiljan propust. No, zakon izrijekom govori da se upozorenje može uputiti samo državnom tijelu, SDP nije državno tijelo, činjenica da je uopće obuhvaćen upozorenjem je s ustavnosudskog i ustavnopravnog aspekta vrlo problematična. Nije slučajno zakonodavac ispustio upozorenje iz kategorije akata koji za sobom povlače obvezu da ih se mora pridržavati svatko.

Donošenje upozorenja nije klasični postupak što znači da ovdje možemo razgovarati čak o tome da je jednoj političkoj stranci povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer se nije krenulo u smjeru postupka nego se donio jedan akt u kojem nisu mogli sudjelovati i protiv kojem nemaju pravnog lijeka. Fizička osoba koja je trenutno predsjednik Republike ako bi htio osporavati ovu odluku mogao bi čak ići na Europski sud za ljudska prava. SDP nema tu privilegiju jer nema ljudska prava, ali ima ustavna prava", kazao je Hrdalo.

Također, navodi i da postoje dvije mogućnosti zbog kojih je Ustavni sud ovako postupio, a kako kaže, jedna je gora od druge.

"Jedna je da je na Ustavnom sudu svima koji sudjeluju u procesu akata promaknulo da se upozorenje može donijeti samo u konkretnim postupcima. Volio bih misliti da postoji treća opcija koja mi promiče. Druga mogućnost je ta da upozorenje za razliku od rješenja i odluke ne omogućava objavu izdvojenih mišljenja onih sudaca koji se ne slažu. Mogu ostaviti trag iza sebe, ali se neće objaviti. Te su opcije zabrinjavajuće za demokratski proces", kazao je.