Tekst: M.M./ I.Kri.
Foto: Wikipedija, Hns.hr, Bruno Konjević (Cropix)

HRVATSKA političarka i jedna od najutjecajnijih osoba Hrvatskog proljeća Savka Dabčević Kučar umrla je danas u 86. godini života u svom domu u Zagrebu.

Savka Dabčević Kučar ostat će upamćena kao jedna od najutjecajnijih osoba Hrvatskog proljeća, a po mnogima i jedna od najutjecajnih žena u novijoj hrvatskoj političkoj povijesti.

Politički put Savke Dabčević Kučar

Put Savke Dabčević Kučar kao političarke počeo je 1941. godine kada je pomagala NOP, a partizanima se pridružila tijekom masovnog ustanka u Dalmaciji 1943. godine gdje je postala članom KPH i obavljala zadaću političkog radnika na oslobođenoj teritoriji Brač-Šolta. Nakon toga, po nalogu Partije otputovala je kao jedna od vođa zbjega, u El Shatt u Egiptu. U Jugoslaviju se vraća po završetku rata s posljednjim ljudima iz toga afričkog logora.

Od 1945. godine počinje njezin uspon u Partiji te je tako postala birani zastupnik Gradske skupštine Zagreba, a dva puta je i izabrana za poslanicu u Saveznoj skupštini SFRJ gdje je najžešće zastupala ekonomske interese Hrvatske. U tom razdoblju prije Hrvatskog proljeća, bila je član Sveučilišnog komiteta te CK SKH i CK SKJ. Sa svojim istaknutim referatima sudjelovala je i u sklopu Jugoslavenske delegacije u UN-u gdje je 1966. godine kao predstavnica SFRJ sudjelovala u raspravi o desetljeću socijalnog i ekonomskog razvoja u svijetu.

Prva žena predsjednica Vlade na ovim prostorima 

Njezin povijesni uspjeh je i postajanje prvom predsjednicom Vlade na prostorima Balkana, a na tu je poziciju postavljena 1967. godine. Najvišu političku funkciju u Hrvatskoj toga doba, onu predsjednice Centralnog komiteta SKH, osvaja dvije godine kasnije. I to je bitno za žene u Hrvatskoj politici koje su tada dobile prvu predstavnicu na tako visokoj republičkoj poziciji. Uz tu funkciju Savka Dabčević Kučar sjedi i u CK SKJ.

Na mjestu predsjednice CK SKH najviše se zalagala za hrvatske političke i gospodarske interese kao što je ravnopravnija pozicija među republikama te za elemente državnosti Hrvatske u SFRJ. Njezin "forte" bila je gospodarska politika bliža tržišnim uvjetima i s manje državnog uplitanja u ekonomiju. U Jugoslaviji je tražila decentralizaciju, a bila je i borac za demokratiziranje društva. Mnogi je ističu kao vodeću ličnost Hrvatskog proljeća.

Nakon Karađorđeva nije se željela odreći svojih političkih stavova

Partijski put Savke Dabčević Kučar završava 1. prosinca 1971. godine nakon sastanka u Karađorđevu koji je označio kraj masovnog pokreta Hrvatskog proljeća i početak znakovite "hrvatske šutnje". Nije se željela odreći svojih političkih stavova te 12. prosinca iste godine podnosi ostavku na mjesto predsjednice i člana CK SKH. 12. travnja 1972. i konačno prestaje njezina politička karijera kada je isključuju iz SKH, a odlukom partije ona više u državi ne može djelovati u političkom i javnom životu. Vrh države očito ju je smatrao vrlo opasnom te joj je zabranio čak i stručni te znanstveni rad.

Ponovno pojavljivanje Savke Dabčević Kučar u politici događa se 1990. godine kada serijom članaka u Slobodnoj Dalmaciji radi na organiziranju demokratskih snaga u Hrvatskoj. Na poziv predsjednika HSLS-a i HKDS-a kao izvan stranačka osoba priključuje se Koaliciji narodnog sporazuma koja na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj prolazi izrazito loše. U listopadu sudjeluje u osnivanju Hrvatske narodne stranke koja ju je u dva navrata birala za predsjednicu. S predsjedničkog mjesta u stranci povlači se 1994. godine te postaje počasna predsjednica HNS-a.

Od 1994. godine počasna predsjednica stranke

U svojoj političkoj karijeri u nezavisnoj Hrvatskoj, Dabčević Kučar je na predsjedničkim izborima 1992. godine dobila šest posto glasova, a dva puta je birana u Hrvatski sabor. 1997. godine objavljuje knjigu "71. Hrvatski snovi i stvarnost". Odlikovana je Spomenicom Domovinskog rata, Redom hrvatskog trolista, Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića te Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom.

Velikim slovima u povijesti Hrvatske

"Savka Dabčević Kučar ostat će velikim slovima upisana u hrvatsku povijest kao vođa Hrvatskog proljeća 1971. godine, masovnog pokreta koji se smatra uvodom u ostvarivanje hrvatske samostalnosti", stoji u priopćenju HNS-a u kojem se dodaje kako se još 1990. godine s još nekolicinom istaknutih pojedinaca, kao vanstranačka osoba pridružuje Koaliciji narodnog sporazuma koja je ujedinjavala demokratske centrističke hrvatske stranke.

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati u petak 7. kolovoza, u 12.00 otvorit će knjigu žalosti u Središnjem uredu HNS-a, Kneza Mislava 8 u Zagrebu. Knjiga žalosti bit će otvorena u petak 7. kolovoza od 12.00 do 17.00 sati, u subotu 8. kolovoza od 10.00 do 17.00 i u ponedjeljak 10. kolovoza od 10.00 do 17.00 sati.

"Njezin utjecaj osjetit će se duže nego što je trajao njezin život"

Predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič izjavila je za Index da je Savka Dabčević Kučar dala veliki doprinos u stvaranju neovisnosti Hrvatske. "Njezin politički utjecaj i djelovanje osjetit će se duže nego je trajao njezin život", rekla je Adlešič te dodala kako je Dabčević Kučar bila snažna osoba koja državi nije samo pomogla politički, nego i ekonomski.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović o najznačajnijom političarki svih vremena rekao je kako je uvijek bila dosljedna i poštena. "I kada su joj pljeskali i kada su je ponižavali ostala je uvijek ista osoba - dosljedna i poštena. Po tome je mogla biti uzor generacijama mladih političara", rekao je Milanović te dodao kako je svojim političkim djelovanjem osigurala temelje za priznavanje neovisnosti Hrvatske.

Tvrdi kako je preminuloj političarki opći interes, interes ljudi i Hrvatske bio ispred osobnog interesa. "Sve ono što je učinila i što je značila u hrvatskom političkom životu suvremenici nisu uvijek prepoznavali, ali bez njenog političkog djelovanja politički život u Hrvatskoj bio bi osiromašen za iznimnu osobu i političarku", zaključio je Zoran Milanović.

"Preteča demokracije u Hrvatskoj"

Predsjednik Mesić je rekao kako će se Savke Dabčević Kučar sjećati po tome što je bila, a bila je znanstvenik, ekonomist i strastveni političar. Zastupala je svoje ideje i znala se boriti za svoje njih te je bila preteča demokracije u Hrvatskoj", zaključio je predsjednik Mesić.

HNS-ovka Vesna Pusić istaknula je uspravnost kao jednu od najprepoznatljivijih osobina preminule političarke. "Uspravnost je možda najjači dojam koji čovjek ima kada misli na Savku. Ona je sastavni dio mog i političkog svjetonazora HNS-a", rekla je Pusić.

"Na čelu Hrvatskog proljeća zalagala se za pravdu i dobrobit čovjeka te samostalnost i slobodu hrvatskog naroda"

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor uputila je u ime Vlade i svoje osobno izraze sućuti obitelji Savke Dabčević Kučar. "S velikim žaljenjem sam primila vijest o smrti gospođe Savke Dabčević Kučar, koja spada u velikane hrvatske političke scene. Počasna predsjednica Hrvatske narodne stranke svojim je dugogodišnjim profesionalnim i znanstvenim radom te političkim djelovanjem dala neprocjenjiv prinos razvoju hrvatskog gospodarstva i demokracije.

Suprotstavljala se fašizmu i nacionalizmu još od gimnazijskih dana, priključila se antifašističkom pokretu tijekom Narodno-oslobodilačke borbe, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća stala na čelo Hrvatskog proljeća, zalažući se za pravdu i dobrobit čovjeka te samostalnost i slobodu hrvatskog naroda. Svojim angažmanom devedesetih godina i osnivanjem Hrvatske narodne stranke, pridonijela je demokratizaciji i razvoju parlamentarizma u Hrvatskoj", stoji u brzojavu koji je poslala premijerka te se dodaje kako će Dabčević Kučar ostati zabilježena u hrvatskoj političkoj povjestici.

"Vođa Hrvatskog proljeća"

Predsjednik HSS-a Josip Friščić rekao je za Index kako je Savka spadala u generaciju političara koji su aktivno sudjelovali u ustavnim promjenama u SFRJ-u s namjerom da se republikama pruži veća ekonomska i politička nezavisnost. Po njegovim riječima, kada je u Beograd taj naum shvaćen kao opasnost za režim, Savka je shvaćena kao prijetnja. Označio ju je kao vođu masovnog pokreta nazvanog Hrvatsko proljeće, nakon čijeg rušenja su mnogi sudionici završili po zatvorima, a Savki je zabranjeno javno djelovanje. Posebno ističe i njezinu ulogu u stvaranja hrvatske države jer su njezine političke ideje bile temelj za taj projekt.

"Otišla je ruža Hrvatska"

Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović izrazio je sućut obitelji zbog smrti Savke Dabčević Kučar. "Pamtit ćemo Savku Dabčević Kučar kao heroinu hrvatske politike koja je u teškim 1970 -tim, u razdoblju Hrvatskog proljeća, bila na čelu reformskog pokreta. Težnja hrvatskog naroda za osamostaljenjem koju je Savka Dabčević Kučar prepoznala i odlučno zastupala u tadašnjoj federaciji, zbog povijesnih okolnosti nije imala izgleda za uspjeh.

Bila je začetnica velikih demokratskih promjena 1990. i njezine su zasluge za hrvatsku nezavisnost nemjerljive. Savki vlast nikada nije bila primarni cilj, nego boljitak hrvatske države. Demokratsko opredjeljenje Savke Dabčević Kučar dominiralo je cijelim njezinim životom, a zbog toga će u političkoj povijesti Hrvatske njezino ime ostati upisano velikim slovima", piše u priopćenju predsjedničkog kandidata SDP-a Ive Josipovića koje se zaključuje s rečenicom "Otišla je ruža Hrvatska".

"Najpoznatija i najvažnija hrvatska političarka ikad"

Slovensko Delo javlja da je preminula "hrvatska velikanka" Savka Dabčević Kučar. Slovenski mediji preminulu političarki nazivaju "najpoznatijom i najvažnijom hrvatskom političarkom ikad" koje se hrvatska i nekadašnja jugoslavenska javnost sjeća prvenstveno kao voditeljice liberalnog pokreta poznatijeg kao Hrvatsko proljeća 1971. godine. U osvrtu na Savkino djelovanje nakon 1990. godine Delo navodi da se ona "unatoč velikim očekivanjima nije ozbiljno i intenzivno uključila u politički život samostalne Hrvatske, što je razumljivo jer je ona u to vrijeme zastupala državne ideje koje se u turbulentnim godinama osamostaljenja nisu mogle realizirati". Slovenski mediji navode da je Savka Dabčević Kučar bila utemeljiteljica HNS-a čiji član i "njen bliski prijatelj" Stjepan Mesić, pobjeđuje na predsjedničkim izborima 2000. godine.

I srpski mediji su se raspisali o smrti "jedne od najutjecajnijih hrvatskih političarki 20. stoljeća". B-92 piše kako je Dabčević Kučar bila šef hrvatskih komunista od 1969. do 1971. godine, kada je podnijela ostavku, kao jedna od vodećih ličnosti Hrvatskog proljeća, odnosno masovnog pokreta u Hrvatskoj.

"Rodonačelnica nezavisnosti Hrvatske"

Blic piše da je Savka Dabčević Kučar ostala upamćena kao političarka koja se početkom 70-ih godina u pokretu poznatom kao Hrvatsko proljeće, zajedno sa Mikom Tripalom i dijelom tadašnjeg vrha CK SKH, zalagala za veći stupanj ekonomske nezavisnosti republika. Tvrde i kako je širenje pokreta u Hrvatskoj izazvalo nezadovoljstvo ostalih republika te je tada Josip Broz Tito smijenio Savku i ostale političare sa svih političkih funkcija te ih je isključio iz političkog i javnog života.

Radiotelevizija Srbije u svojoj vijesti o smrti Savke Dabčević Kučar piše kako nju većina Hrvata smatra "rodonačelnicom nezavisnosti" Hrvatske. Ističu kako je ona bila jedna od prvih žena doktora znanosti u Hrvatskoj. "Kao predsjednica CK SKH, od 1969. godine vodila je politički pokret poznat kao Hrvatsko proljeće, koji većina Hrvata doživljava kao uvod u nezavisnost, ostvarenu 20 godina kasnije".