PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović prvog je dana ove školske godine poručila srednjoškolcima da ne upisuju povijest jer "možda ne budu mogli naći posao". No to nije prvi put da predsjednica iskazuje prezir prema ovoj humanističkoj znanosti koja ponajprije počiva na historiografskim činjenicama.

Bilo da je riječ o pozdravu "Za dom spremni", nazivanju ustaških prebjega u Južnu Ameriku domoljubima, guranju tadašnje Jugoslavije u zemlje iza željezne zavjese, djetinjstvu bez više vrsta jogurta  -  predsjedničin odnos prema prošlosti svodi se na besramno manipuliranje utvrđenim povijesnim činjenicama. I to uglavnom u svrhu stvaranja patničkog narativa o hrvatskom društvu u vrijeme Jugoslavije.

Po predsjednici 1999. godine nije se smjela spominjati Hrvatska

Posljednji slučaj manipulacije činjenicama predsjednica je demonstrirala jučer tijekom posjeta 54. Festivalu kajkavskih popevki u Krapini. Naime, predsjednica je zaželjela pjesmu "Došel bum doma sel si bum pod brajde", za koju je utvrdila da su je "pjevali s vojnicima u Afganistanu, jer je to jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojoj domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje". No pjesma "Pod Bradje" autora Rajka Suhodolčana, prema podacima koje navodi ZAMP, nastala je 1999. godine.

I možda je u ovom slučaju riječ o nezgodnom gafu predsjednice, koja se malo previše zanijela u trenutku u kojem je još jednom htjela podsjetiti prisutne o patnjama hrvatskog naroda. No neki drugi slučajevi pokazuju kako predsjednica pred nekom drugom publikom koja nema razloga ne vjerovati joj neće se libiti bezočno lagati.

"Tko kontrolira prošlost, kontrolira budućnost"

Jer da se kojim slučajem umjesto pred srednjoškolcima na prvi dan škole našla pred polaznicima neke škole za političke lidere, vjerojatno bi im preporučila da čitaju 1984. Georgea Orwella, no ne kao društvenu distopiju, već priručnik za političko djelovanje. Poznati citat iz ovog književnog djela koji glasi "Tko kontrolira prošlost, kontrolira budućnost" sažima predsjedničin odnos prema povijesti u društvu pretjerano opsjednutom prošlošću. 

Predsjedničine izjave o povijesnim temama često su netočne i štetne

"Ne razumijem se u ekonomiju, demografiju pa mi je teško procjenjivati predsjedničine stavove o različitim temama, ali mogu potvrditi da brojne izjave predsjednice koje se tiču povijesnih tema su u najmanju ruku netočne, a ponekad mi se čini i da su vrlo tendenciozne i štetne. Jer jedno je ne znati, drugo je praviti se da ne znaš, a treće je ako znaš točno o čemu se radi, a govoriš krivo", rekao je za Index povjesničar Hrvoje Klasić. Napomenuo je i kako se takvo manipuliranje činjenicama najbolje vidi na primjeru ustaškog pozdrava "Za dom spremni" o kojem je Grabar-Kitarović nekoliko puta mijenjala mišljenja, ustrajući na tome da je riječ o starom hrvatskom pozdravu.

Predsjednica ima velikih problema s poviješću

"Predsjednica uporno govori o tome da postoje dileme o tome je li 'Za dom spremni' stari hrvatski pozdrav ili ustaški pozdrav, iako sam je ja već sto puta javno prozvao da nam pokaže bar jedan dokument nastao prije ustaškog pokreta u kojem se spominju te tri riječi zajedno. S obzirom na to da ona nikad takvo nešto nije vidjela niti pokazala, ne razumijem otkuda dilema. Tako je i u nizu drugih slučajeva. Mislim da predsjednica ima velikih problema s poviješću", rekao je Klasić dodavši kako predsjednica nije povjesničarka i to ne treba znati, ali onda bi trebala imati savjetnike koji bi je mogli uputiti.

Ako ima savjetnika, onda bi pod hitno trebalo preispitati diplomu te osobe

"Čudi me da u društvu koje je opsjednuto prošlošću ona nema savjetnika za teme iz povijesti. A ako ima savjetnika, onda bi pod hitno trebalo preispitati diplomu te osobe", rekao je Klasić koji je dodao kao Grabar-Kitarović često izražava različite stavove ovisno o tome pred kojom publikom govori.

"Kada je pitanje o prošlosti, predsjednica pokazuje i manipulaciju i nepostojanje stava. Jer ima sposobnost da oko iste teme izgovara potpuno različite stvari, ovisno o tome tko je sluša. Tako je u stanju hvaliti antifašistički pokret u Poljskoj, ali ne imati nijedne riječi pohvale kada o istom govori za Hrvatski tjednik. Ona je u stanju ukazivati na holokaust u izraelskom muzeju Yad Vashemu, ali u hrvatskoj javnosti kaže da je problem Ante Pavelića što je razočarao mnoge Hrvate, ne spomenuvši nijednom riječju holokaust nad Židovima ili genocid nad Srbima i Romima", rekao je Klasić.

Predsjednica Grabar-Kitarović tako je 2017. godine tri puta dok je bila u inozemstvu - Australiji, Rumunjskoj i Poljskoj, izjavila kako je Jugoslavija bila iza željezne zavjese premda je Jugoslavija o to vrijeme pripadala bloku zemalja nesvrstanih.

Nakon '45. po predsjednici u Južnu Ameriku su išli borci za slobodu

Godinu dana kasnije u Argentini izjavila je kako su "nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojemu su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine".

"Svi dobro znamo da su oni koji su nakon 1945. godine otišli u Južnu Ameriku otišli zato što su podržavali ili aktivno sudjelovali u ustaškom pokretu. Njih nazivati borcima za slobodu je u krajnju ruku problematično", rekao je Klasić.

"Ona ili nema stava ili se ponaša populistički pa smatra da ima pravo različitim publikama oglašavati se i obraćati na različiti način. Time se zbunjuje hrvatska javnost. Ja sam povjesničar pa znam da to što govori su gluposti, ali oni koji to nisu, zašto ne bi vjerovali autoritetu predsjednice kad o nečemu govori javno", rekao je Klasić.

Predsjednica i jogurti

Kao što je netko mlađi mogao stvarno povjerovati da, dok je ona živjela u Jugoslaviji, nije bilo više vrsta jogurta što je izjavila prošle godine u intervjuu za austrijski Kleine Zeitung. "Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta i da ne moram vlastima priopćavati koliko ću kruha trebati sljedećeg tjedna", rekla je Grabar-Kitarović i instantno postala predmetom sprdnje na društvenim mrežama.

U istom intervjuu predsjednica je rekla i sljedeće: "Desetljećima je nama Hrvatima bilo zabranjeno imenovati svoje porijeklo. Umjesto da kažemo: 'Ja sam Hrvat', morali smo reći: 'Ja sam iz Hrvatske.' Ako bi netko iskazao svoj nacionalni ponos, prijetio mu je zatvor."

Da je i to slagala, brzo su dokazali korisnici Twittera koji su počeli objavljivati fotografije svojih i dokumenata svojih predaka, iz kojih je bilo vidljivo da su se bez problema izjašnjavali kao Hrvati.

Nema sumnje da bi Grabar-Kitarović odgovaralo da je u zemlji što manje povjesničara

Stoga nema sumnje da bi Grabar-Kitarović više odgovaralo da je u zemlji što manje povjesničara, pogotovo onih koji misle svojom glavom, štite integritet struke i nisu skloni državotvornim manipulacijama u političke svrhe.

"Ta njena izjava je nevjerojatna iz više razloga", rekao je Klasić o predsjedničinom savjetu srednjoškolcima da ne upisuju povijest i arheologiju te nastavio:

"Društvu koje je opterećeno s prošlošću i koje se ne suočava na dobar način s prošlošću ne trebaju propisani narativi ni vlada koja će osnivati tijela za suočavanje s prošlošću. To je nešto što trebamo učiti od najranijih dana do fakulteta", objasnio je Klasić te dodao kako bi učenje tema iz povijesti trebalo razvijati kritičko mišljenje i slušati različite pristupe.

"Neki kažu da to nije bitno, no mene zanima kolikom se broju menadžera i biznismena koji su devedesetih godina upropastili poduzeća, otpuštali radnike i pokrali državu prijetilo smrću kao što se prijeti meni i mojim kolegama koji govore o periodu ustaštva na način koji se desničarima ne sviđa", rekao je Klasić.

"Na birou za zapošljavanje gotovo najmanje ima povjesničara i arheologa

"I treće, najvažnije, potpuno je bez veze da predsjednica govori učenicima da upisuju nešto da bi mogli naći posao, bez da je prethodno provjerila da na birou za zapošljavanje gotovo najmanje ima povjesničara i arheologa. Čudi me to od nekoga tko je ipak završio fakultet humanistike", zaključio je Klasić.