AUSTRALIJA je u prosincu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući ih na platformama kao što su TikTok, YouTube, Instagram i Facebook, a njezin primjer slijede mnoge druge zemlje.

Zabrane korištenja društvenih mreža dolaze usred rastuće zabrinutosti zbog utjecaja društvenih mreža na zdravlje i sigurnost djece.

Platforme društvenih mreža, uključujući TikTok, Facebook i Snapchat, kažu da njihovi korisnici moraju imati najmanje 13 godina da bi se registrirali. Zagovornici zaštite djece kažu međutim da su kontrole nedovoljne, a službeni podaci u nekoliko europskih zemalja pokazuju da ogroman broj djece mlađe od 13 godina ima račune na društvenim mrežama. U nastavku slijedi sažetak onoga što zemlje diljem svijeta poduzimaju kako bi regulirale pristup društvenim mrežama.

Australija je donijela prijeloman zakon koji je prisilio glavne platforme društvenih mreža da blokiraju maloljetnike mlađe od 16 godina od 10. prosinca 2025., što je jedan od najstrožih propisa na svijetu usmjerenih na glavne tehnološke platforme. Tvrtke koje se ne pridržavaju zakona mogle bi se suočiti s kaznama do 49,5 milijuna australskih dolara (29,3 milijuna eura).

Francuska, Španjolska, Njemačka...

Europski parlament u studenom je dogovorio rezoluciju koja nije pravno obvezujuća, a kojom se poziva na minimalnu dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža. Zahtijeva se usklađena digitalna dobna granica EU-a za pristup društvenim mrežama i dobna granica od 13 godina za usluge dijeljenja videa.

Francuska Nacionalna skupština u siječnju je odobrila zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža usred rastuće zabrinutosti zbog online nasilja i rizika za mentalno zdravlje. Prijedlog zakona mora proći kroz Senat prije konačnog glasovanja u donjem domu.

Slovenija izrađuje zakon kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina zabranio pristup društvenim mrežama, rekao je potpredsjednik vlade Matej Arcon na konferenciji za novinare 6. veljače.

Španjolska će zabraniti pristup društvenim mrežama maloljetnicima mlađima od 16 godina, a platforme će morati implementirati sustave za provjeru dobi, rekao je premijer Pedro Sanchez početkom veljače. Nije zasad jasno hoće li predložena zabrana zahtijevati odobrenje vrlo fragmentiranog donjeg doma zemlje.

Velika Britanija razmatra zabranu društvenih mreža po uzoru na Australiju kako bi bolje zaštitila djecu na internetu, rekao je premijer Keir Starmer. Vlada nije odredila dobnu granicu, ali je razmatrala je li trenutačna digitalna dob pristanka postavljena prenisko.

Kineski regulator kibernetičkog prostora uveo je takozvani "program za maloljetnike" koji zahtijeva ograničenja na razini uređaja i pravila specifična za aplikacije kako bi se ograničilo vrijeme provedeno pred ekranom ovisno o dobi.

Danska je u studenom izjavila da će zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 15 godina, dok bi roditelji mogli omogućiti pristup određenim platformama djeci starijoj od 13 godina. Maloljetnici u dobi od 13 do 16 godina u Njemačkoj smiju koristiti društvene mreže samo uz pristanak roditelja. No, zagovornici zaštite djece kažu da su kontrole nedovoljne.

Grčka je "vrlo blizu" najavi zabrane društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina, rekao je visoki vladin izvor za Reuters 3. veljače.

Niz se nastavlja

Glavni indijski ekonomski savjetnik pozvao je u siječnju na dobna ograničenja na platformama društvenih mreža, opisujući ih kao "predatorske" u načinu na koji održavaju korisnike angažiranima na internetu, dva dana nakon što je turistička država Goa izjavila da razmatra ograničenja slična australskim.

Djeca mlađa od 14 godina u Italiji trebaju roditeljski pristanak za prijavu na račune na društvenim mrežama, dok za djecu stariju od te dobi pristanak nije potreban.

Malezija je u studenom najavila da će od 2026. zabraniti društvene mreže korisnicima mlađima od 16 godina.

Norveška vlada u listopadu 2024. predložila je podizanje dobi u kojoj djeca mogu pristati na uvjete potrebne za korištenje društvenih mreža s 13 na 15 godina, iako bi roditeljima i dalje bilo dopušteno potpisati u njihovo ime ako su mlađi od dobne granice. Vlada je također započela rad na zakonodavstvu kojim bi se postavila apsolutna minimalna dobna granica od 15 godina za korištenje društvenih mreža.

U Sjedinjenim Državama, zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu sprječava tvrtke da prikupljaju osobne podatke od djece mlađe od 13 godina bez roditeljskog pristanka. Nekoliko država donijelo je zakone koji zahtijevaju roditeljski pristanak maloljetnika za pristup društvenim mrežama, ali suočili su se sa sudskim izazovima zbog slobode govora.