VEĆ NEKO vrijeme traje pošast uz koju firme nude raznorazne registre novopečenim obrtnicima. Dojam je kako većina tih ponuda pokušava iskoristiti lakomislenost obrtnika, pogotovo dok još nemaju iskustva u poslovanju. Pritom, sve je legalno.

"Kao kada ti princ pošalje mail"

Svoj primjer s Indexom je podijelio jedan zagrebački obrtnik, koji je primio četiri takve ponude. Pisao je o tome i na svom Facebooku.

"Tko u Hrvatskoj dopušta da tvrtke šalju ovakve dopise i očito rade s ciljem da iskoriste nečiju naivnost? Nije problem da netko pošalje ako se želi upisati u XY registar i da si to iskoristi za promociju i da je taj dopis normalno napisan, ali ovaj način na koji oni pišu je kao kada ti princ šalje mail.

Nažalost neki nasjednu jer i ispada da si dužan upisati se u taj njihov registar... Da se mene pita - ovakve bih kaznio isti dan i zatvorio", napisao je.

Ponude za registre by Index.hr on Scribd

Podijelio je s nama četiri ponude koje je dobio. Jedna je od tvrtke Elektronički registar d.o.o., koja nudi upis u nešto što se naziva E registar. Piše da se upis provodi u skladu s Općim uvjetima, a kako naknada iznosi 60 eura.

Piše i kako ponuda nije obvezujuća, ali priložena je i uplatnica uz napomenu da će naknada, ako se ne uplati iznos kroz osam dana, biti 120 eura, što bi korisnika trebalo nagnati da požuri s upisom u registar.

Druga tvrtka koja je poslala sličnu ponudu jest Aktivni registar d.o.o., koja nudi upis u - Aktivni registar. Cijena je također 60 eura, a ako se zakasni uplatiti iznos kroz osam dan,a platit će se 110 eura. Stoji napomena kako ponuda nije obvezujuća.

Ponudu je poslala i tvrtka Gospodarski popis d.o.o. Ona nudi upis u Gospodarski registar. Cijena je 80 eura, a kasnije čak 240 eura. Ova tvrtka na prvoj stranici nije napomenula kako ponuda nije obvezujuća.

Ponudu je dobio i od tvrtke EPS DIGITAL d.o.o. Ona nudi upis u EPS Registar poslovnih subjekata. Upisnina je 60 eura, a nakon što istekne rok treba se platiti 120 eura.

Dobili smo odgovor jedne tvrtke

Index je kontaktirao sve ove tvrtke. Svaka od ovih tvrtki, prema stranici Poslovna.hr, ima samo jednu zaposlenu osobu, a osnovane su između 2019. i 2022. godine. Do telefonskih brojeva nije lako doći, a tamo gdje smo uspjeli, nitko se ne javlja.

Sve tvrtke smo uspjeli kontaktirati na mailove. Dobili smo odgovor od tvrtke EPS DIGITAL d.o.o., koja vodi portal Eposlovni.eu.

"Na portalu eposlovni.eu sustavno i svakodnevno radimo na podizanju tehničke kvalitete samog portala, kao i vidljivosti na internetskim tražilicama i posjećenosti istog.

Trenutna statistika govori da smo prebacili 109.000 jedinstvenih posjetitelja mjesečno, što je vrlo jednostavno provjeriti na nekom relevantnom i neovisnom servisu kao npr. similarweb.com (Total Visits), direktni link: https://www.similarweb.com/website/eposlovni.eu

"Što nudimo? Imamo 100.000 posjeta mjesečno"

Primarna uloga portala eposlovni.eu je marketing i promoviranje tvrtki putem interneta i internetskih tražilica. Upisom u sustav eposlovni.eu tvrka dobiva vlastitu web stranicu unutar portala eposlovni.eu, SEO iste i publishiranje putem internetskih tražilica, smještaj na naš server na period od 12 mjeseci te mogućnost samostalnog uređivanja sadržaja stranice, kao što je navedeno u dopisu koji šaljemo poštom.

U dopisu je također navedeno da je to ponuda koja nije obvezujuća, sve istim fontom, dakle nema "malih slova".

Glede Vaših pitanja, da ne bismo kao što kažete, "lovili u mutnom", najbolje da sami usporedite posjećenosti ostalih portala koji nude upis u njihove registre/portale pa ćete sami doći do odgovora tko lovi u mutnom, a tko radi ozbiljno.

Što vi mislite, da li je lov u mutnom ako portal s manje od 500 (petsto) posjeta mjesečno, naplaćuje upis i oglašavanje po istoj cijeni kao onaj s preko 100.000 posjeta mjesečno?" zapitali su se iz ove tvrtke, poslavši nam i statističke podatke koji idu u korist ove tvrtke naspram drugih tvrtki.

Odakle tvrtkama tako brzo podaci o novim obrtima?

Ministarstvo gospodarstva smo pitali pojašnjenje od kuda ovim tvrtkama podaci o novootvorenim obrtima.

"Zakonom o obrtu i Pravilnikom o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra, propisano je prikupljanje, svrha prikupljanja, obrada i objava podataka iz Obrtnog registra, koji je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

S obzirom na to da se radi o obrtima čiji podaci sadrže osobne podatke fizičkih osoba, vlasnika obrta, poslovođa i stručnih osoba, dužni smo se također rukovoditi i odredbama Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).

Temeljem navedenih pravnih akata, na Portalu Obrtnog registra (https://portor.gov.hr/), Ministarstvo omogućuje javnosti uvid u zadnje upisano stanje svakog pojedinog obrta (i za aktivne i za odjavljene obrte), bez ikakvih restrikcija i naplate, uz mogućnost postavljanja upita po relativno velikom skupu atributa.

"Na svakom subjektu je prihvatiti ponudu ili ne"

Treba još napomenuti da se na internetu ne objavljuju osobni podaci tipa adrese vlasnika obrta i stručnih osoba, kao i njihovi datumi rođenja, kontakti i slično. Imajući u vidu navedeno, podaci o obrtima postaju vidljivi s danom osnivanja, tj. s danom upisa u Obrtni registar te je od tada javno dostupan i podatak o adresi sjedišta obrta.

Navedeni Pretraživač obrta ima funkcionalnost "Sortiraj prema:", uz mogućnost postavljanja datuma kao kriterija, uz dodatnu mogućnost odabira želi li se rezultate poredati od novijih prema starijima ili obrnuto", stoji u odgovoru.

Pitali smo ih i je li ovakvo što zakonski u redu.

"Pravne i fizičke osobe imaju pravo osnivanja raznih komercijalnih baza podataka i evidencija, naročito ako one sadrže upise koji se rade na temelju zahtjeva raznih subjekata upisa, uz određene privole.

Na svakom subjektu je donošenje procjene o prihvatljivosti bilo koje komercijalne ponude, kao i procjena interesa i potrebe za konzumiranje ponuđenih usluga", napisali su.

Obrtnička komora: Slične ponude možete primiti i iz inozemstva

I Hrvatsku obrtničku komoru smo pitali je li ovakvo što dopušteno.

"Radi se o praksi u okviru koje se obrtnicima direktnim pismom nudi upis u poslovni registar, uz plaćanje naknade na priloženoj uplatnici u određenom iznosu. Ponude pristižu najčešće poštom u obliku pisma u kojem su navedeni članci općih uvjeta poslovanja i priložena uplatnica za plaćanje.

Slične ponude možete primiti i elektroničkom poštom iz inozemstva. Iste su najčešće sročene bez posebne napomene, a zapravo se radi o ponudi objave podataka poduzetnika u komercijalnim adresarima uz plaćanje naknade za objavu", napomenuli su u odgovoru,.

"Uz Hrvatsku obrtničku komoru, zaštitu obrtnika i poduzetnika od ove vrste agresivne marketinške prakse već godinama pokušava ostvariti i SMEUnited – europska organizacija malih i srednjih poduzetnika.

Angažmanom zastupnika u Europskom parlamentu usvojena je direktiva koja izdavanje neutemeljenih računa smatra prijevarom, te obvezuje države članice da uvedu i provode online informiranje", naveli su.

"Obrtnici, proučite ponude prije plaćanja"

Objašnjavaju da se obrtnici mogu obratiti za pomoć stručnjacima.

"Pozivamo obrtnike/ce da pažljivo i u cijelosti prouče ponude prije potpisivanja ili plaćanja, jer istu potpisuju u okviru svoje profesionalne djelatnosti kada su dužni postupati s povećanom pažnjom (pažnjom dobrog stručnjaka). U slučaju nepotpunog razumijevanja ponude i onoga što se nudi, svakako se mogu obratiti stručnoj osobi za pomoć.

Savjetodavna služba Hrvatske obrtničke komore je na raspolaganju - pozivom na broj telefona 072 000 026 ili elektroničkom poštom na savjetodavna-sluzba@hok.hr", odgovorili su.

"Upozoravamo obrtnike o neobaveznosti upisa u bilo kakve poslovne adresare"

Što država može učiniti da to spriječi?

"Edukacijom za poduzetništvo moglo bi se razvijati inicijativu mladih za pokretanje vlastitog posla, počevši od ranih uzrasta – već od vrtića i osnovne škole. Sustavni programi pomogli bi bolje pripremiti osobe koje kreću u obrtništvo kako bi bolje uočili prilike, ali i kako bi istovremeno bili svjesniji rizika i opasnosti te se znali s njima nositi.

Reklame za upis podataka obrta u komercijalne adresare u okvirima su dopuštene ponude usluga i jedan od mogućih oblika promocije samog obrta. Šire zakonsko definiranje nepoštenog oglašavanja kroz izmjene zakona moglo bi sudovima dati temelj za procjenu svakog posebnog slučaja o tome nalazi li se unutar dopuštenih granica", navode.

Pojašnjavaju da Hrvatska obrtnička komora kontinuirano putem svih svojih kanala upozorava obrtnike o neobaveznosti upisa u bilo kakve poslovne adresare.

"Povećava se svijest obrtnika"

"Periodički se na WEB stranici, društvenim mrežama i ostalim kanalima informira članstvo o različitim ponudama vezanim za objavu podataka u poslovnim adresarima.

Također, informaciju o neobvezatnosti upisa u bilo kakve registre i adresare uključili smo i u pozdravno pismo novootvorenim obrtima, slijedom čega smo primijetili da se povećala svijest obrtnika, novootvorenih posebno, i danas zaprimamo vrlo mali broj takvih upita.

Podršku u širenju informacije o neobveznosti takvih ponuda pružaju i mediji zbog mogućnosti dosega informacije do još većeg broja osoba", stoji u njihovom odgovoru.

Obratili smo se i Agenciji za zaštitu osobnih podataka, ali odgovor do zaključenja teksta nismo dobili.

Njihov odgovor došao nam je nekoliko sati nakon objave teksta pa ga u nastavku prenosimo.

"Zakonom o obrtu („Narodne novine“, broj:143/13) uređuje se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravna osoba koja obavlja obrt, organiziranost obrta, nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta (članak 1.).

Obrt se upisuje u Obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba. Obrtni registar je javan.

S obzirom na to da nije vidljivo kome je upućen predmetni dopis, a pod pretpostavkom kako se radi o podacima koji su preuzeti iz Obrtnog registra, ističemo kako je prilikom obrade osobnih podataka preuzetih iz javno dostupnih izvora, potrebno imati na umu načela obrade osobnih podataka u smislu članka 5. Opće uredbe, kao i nužnost postojanja pravnog temelja za takvu daljnju obradu u smislu članka 6. Opće uredbe. Odnosno svaka druga fizička ili pravna osoba koja namjerava dalje obrađivati osobne podatke koji su javno objavljeni, dužna je za navedenu obradu pronaći pravni temelj u smislu odredbi članka 6. Opće uredbe, poštujući pritom načela obrade osobnih podataka i obveze iz članka 14. Opće uredbe.

Naime, voditelj obrade (konkretno u primjeru Elektronički registar d.o.o.) mora pružiti sve propisane informacije iz članka 14. ako osobne podatke nije dobio od samog ispitanika (obrtnika), a među ostalim je svrha obrade, pravna osnova za obradu te izvor osobnih podataka"