BOJAN Dimitrijević, autor biografije ratnog zločinca Ratka Mladića i njegov otvoreni poštovatelj, zagrebačkoj je javnosti poznat i kao gost na povijesnim skupovima i predavanjima. Jedan od tih skupova, koji su u listopadu 2024. organizirali Počasni bleiburški vod, Fakultet hrvatskih studija i Hrvatska matica iseljenika, održan je pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, kako stoji na stranicama Hrvatskih studija.

Supokrovitelji Biskupska konferencija i Ministarstvo branitelja

Radi se o međunarodnom stručno-znanstvenom simpoziju "Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda". Osim pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, simpozij je održan pod supokroviteljstvom Biskupske konferencije i Ministarstva branitelja.

Dimitrijević se ondje našao u prilično zanimljivom društvu. Među izlagačima su, između ostalih, bili britanski povjesničar Robin Harris, bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i nekadašnji predsjednik Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević Ivan Tepeš, predstavnik Počasnog bleiburškog voda Bože Vukušić, povjesničarka Vlatka Vukelić, vlč. Ante Kutleša...

Osuđeni ratni zločinac za Dimitrijevića je "karizmatični vojskovođa"

Bojan Dimitrijević srpski je povjesničar i znanstveni suradnik beogradskog Instituta za savremenu istoriju. Autor je više knjiga o vojnoj i političkoj povijesti, među kojima je i biografija Ratka Mladića "Komandant", objavljena 2018. godine.

Nakon smrti Ratka Mladića, kako navodi Srpska novinska agencija,  Dimitrijević je "izjavio je da će general Mladić biti upamćen kao jedna od vrhunskih ličnosti srpske istorije 20. vijeka, te da raduje što mlade generacije u Republici Srpskoj i Srbiji prepoznaju generalovo djelo, koje će ostati svijetlo bez obzira na one koji bi da ga unize i koji se raduju njegovom odlasku".

Navodi da je Mladić "jedna od ključnih ličnosti koje su učinile da Republika Srpska bude odbranjena" opisujući ga kao karizmatičnog vojskovođu koji je svojom odlučnošću utjecao i na politički vrh Republike Srpske i na njezine borce.

Za Dimitrijevića očito ništa ne vrijedi činjenica da je jedan od najzloglasnijih ratnih zločinaca s prostora bivše Jugoslavije pravomoćno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona, istrebljenja, ubojstava, deportacija, prisilnog premještanja stanovništva, teroriziranja civila Sarajeva te uzimanja pripadnika UN-a za taoce.

"Optužbe iz Haaga u suštini lažne"

Ističe da su sve optužbe izrečene na račun generala Mladića u Haagu "u suštini lažne" i kao takve neće pomutiti njegovu slavu koja će trajati i ubuduće.

Komentirajući događaje u Srebrenici, Dimitrijević je za Serbian News Media napomenuo da su oni korišteni u tri svrhe. A to je da bi, kako navodi, "izazvale američku vojnu intervenciju protiv Srba, da bi okrivile srpski vojni i politički vrh za navodni genocid i da bi postali konstantni generator mržnje između bošnjačkog i srpskog naroda". I u drugim prilikama je kazivao kako odbacuje svaku mogućnost da je 1995. godine u Srebrenici bio genocid.

Mladić kao "uzoran i pedantan oficir"

Njegove posljednje izjave nisu nikakva novost. Dimitrijević je i ranije javno iznosio stavove kojima je nastojao umanjiti Mladićevu odgovornost za zločine u BiH. Još 2018. godine, nakon objave biografije "Komandant", izjavio je da dokumentacija, koju je koristio prilikom pisanja biografije, prije svega ona iz baze Haškog tribunala, "Mladića abolira od događaja u Srebrenici".

Dimitrijević je rekao da je proučavajući građu stekao utisak da je Mladić bio uzoran oficir, pedantan, da je bio prisutan na svim dijelovima ratišta kada je to bilo potrebno. "Što se tiče Republike Srpske i najvećeg dijela stanovništva u Srbiji on je pozitivna istorijska ličnost", rekao je Dimitrijević.

Obratili smo se institucijama

Pitali smo Hrvatski sabor kako je došlo do pokroviteljstva, je li bio upoznat s Dimitrijevićevim stavovima te je li i koliko novca izdvojio za održavanje skupa.

Fakultet hrvatskih studija pitali smo o njegovu angažmanu, a Hrvatsku biskupsku konferenciju i Ministarstvo hrvatskih branitelja jesu li prije prihvaćanja supokroviteljstva bili upoznati s njegovim stavovima i jesu li financijski sudjelovali u skupu.

Ovo nije bila njegova jedina suradnja s Hrvatskim studijima

No, sudjelovanje na tom simpoziju nije bio jedini put kada je Dimitrijević surađivao s Fakultetom hrvatskih studija. Godine 2022. sudjelovao je na II. međunarodnom znanstvenom skupu "Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini", gdje je održao uvodno izlaganje o Aleksandru Rankoviću.

Uskoro je suradnja otišla korak dalje. Fakultetsko vijeće FHS-a na sjednici u ožujku 2024. odlučilo je Dimitrijevića uvrstiti u međunarodni organizacijski odbor skupa koji se održao u lipnju ove godine.

Kako stoji u odluci koju je potpisao tadašnji v. d. dekana Mario Grčević, njegovo uključivanje trebalo je omogućiti da skup dobije status međunarodnog znanstvenog skupa, navodi Nacional. Na tom istom skupu pod nazivom "Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički zločini 3" je izlagao, ovaj put o stvaranju armijske službe KOS-a 1945. i 1946. godine.

Oba skupa o komunističkim zločinima održana su pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kojem smo se također obratili oko ove teme. 

Suradnja Dimitrijevića i Fakulteta hrvatskih studija odvijala se i kroz nakladničku djelatnost. U zbornicima radova sa znanstvenih skupova koje je Fakultet objavio našla su se i njegova izlaganja. Fakultet hrvatskih studija pitali smo je li, osim sudjelovanja na navedenim skupovima i objave njegovih radova, s Dimitrijevićem ostvarena i neka druga suradnja.

Hasanbegovićevo ministarstvo mu isplatilo novac

Index je još 2016. pisao da je Ministarstvo kulture, na čijem je čelu tada bio Zlatko Hasanbegović, Dimitrijeviću odobrilo tri potpore za knjige, ukupno vrijedne 32 tisuće kuna. U istom smo tekstu naveli da je Dimitrijević autor monografije Draže Mihailovića te jedan od predvodnika rehabilitacije četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata.

Dimitrijević je tvrdio da je Mihailović bio "lider pokreta otpora" i "sasvim daleko od bilo čega što bi moglo da ga veže za fašizam". Bio je i jedan od predvodnika rehabilitacije Milana Nedića, predsjednika kolaboracionističke vlade u Srbiji za vrijeme njemačke okupacije.

Zanimljivo je i da je Dimitrijević zbog svojih stavova o Nediću 2016. izbačen iz Demokratske stranke. Disciplinski postupak protiv njega pokrenut je zbog „relativizacije fašizma i zalaganja za odbranu generala Milana Nedića“, kako je tada priopćeno iz stranke. D

O četnicima govorio u Zagrebu i 2023.

Dimitrijević je 2023. godine bio gost Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Zajedno s Nemanjom Devićem iz beogradskog Instituta za savremenu istoriju, 28. veljače predstavio je svoja istraživanja o "Bosanskoj golgoti četnika 1945. godine" u sklopu znanstvenog projekta "Rat, žrtve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća".

Ovaj dvojac je u Zagrebu predstavio knjigu u prostorijama Hrvatskog instituta za povijest, gdje je predavanje moderirao povjesničar Vladimir Geiger. Na skupu je sudjelovao i nekadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović.