OBNOVLJIVI izvori, uključujući nuklearnu energiju, po prvi su put u povijesti nadmašili ugljen kao vodeći svjetski izvor električne energije, pokazuju novi podaci globalnog energetskog think tanka Ember za prvu polovicu prošle godine.

Iako potražnja za električnom energijom raste diljem svijeta, snažan rast solarne energije i energije vjetra uspio je zadovoljiti cjelokupnu dodatnu potražnju, pa čak i blago smanjiti upotrebu ugljena i plina, piše BBC.

Složena globalna slika

Međutim, Ember ističe kako ovi ohrabrujući podaci prikrivaju složenu globalnu sliku. Dok su zemlje u razvoju, predvođene Kinom, prednjačile u uvođenju čiste energije, bogatije nacije poput SAD-a i Europske unije više su se nego prije oslanjale na fosilna goriva.

Unatoč napretku, ugljen je i u 2024. godini ostao najveći pojedinačni izvor za proizvodnju energije na svijetu, položaj koji, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, drži više od 50 godina. Kina je i dalje apsolutni lider u rastu čiste energije, dodajući više solarnih i vjetroelektrana nego ostatak svijeta zajedno.

To je omogućilo Kini da smanji proizvodnju iz fosilnih goriva za 2%. Sličan trend zabilježen je i u Indiji, koja je također smanjila upotrebu ugljena i plina zahvaljujući novim solarnim i vjetroelektranama.

S druge strane, u razvijenim zemljama situacija je bila suprotna. U SAD-u je potražnja za strujom rasla brže od proizvodnje čiste energije, što je povećalo ovisnost o fosilnim gorivima. U EU su pak mjeseci slabijeg rada vjetroelektrana i hidroelektrana doveli do porasta proizvodnje iz ugljena i plina.

Ključna prekretnica

Unatoč regionalnim razlikama, Ember ovaj trenutak naziva "ključnom prekretnicom". Viša analitičarka Embera, Malgorzata Wiatros-Motyka, izjavila je da to "označava početak promjene gdje čista energija drži korak s rastom potražnje".

Najveći udio u rastu imala je solarna energija, koja je zadovoljila 83% povećanja potražnje za električnom energijom i već treću godinu zaredom predstavlja najveći izvor nove električne energije na globalnoj razini. Velik dio solarne proizvodnje (58%) sada se nalazi u zemljama s nižim prihodima, što je rezultat spektakularnog pada cijena. Od 1975. godine cijene solarne energije pale su za nevjerojatnih 99,9%, što omogućuje brzi razvoj tržišta, posebno tamo gdje je struja iz mreže skupa i nepouzdana.

Primjerice, Pakistan je 2024. godine uvezao solarne panele kapaciteta 17 gigavata (GW), što je dvostruko više nego prethodne godine. Afrika također doživljava solarni bum, s porastom uvoza panela od 60%. Južna Afrika prednjači, dok je Nigerija pretekla Egipat i zauzela drugo mjesto.

Neočekivani izazovi i različiti putevi

No, brzi rast solarne energije donosi i neočekivane izazove. U Afganistanu, široka upotreba solarnih pumpi za vodu snižava razinu podzemnih voda, prijeteći dugoročnoj opskrbi. Studija upozorava da bi neke regije mogle presušiti u roku od pet do deset godina.

Adair Turner, predsjednik britanske Komisije za energetske tranzicije, ističe da se zemlje u globalnom "sunčanom pojasu" i "pojasu vjetra" suočavaju s različitim energetskim izazovima. Zemlje "sunčanog pojasa" mogu odmah smanjiti troškove energije usvajanjem solarnih sustava, dok se zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva suočavaju s većim preprekama zbog manje drastičnog pada cijena vjetroturbina i problema uravnoteženja opskrbe tijekom zime.

Bez obzira na lokaciju, dominacija Kine u industriji čiste tehnologije ostaje neupitna. U kolovozu ove godine, kineski izvoz čiste tehnologije dosegnuo je rekordnih 20 milijardi dolara, potaknut snažnim rastom prodaje električnih vozila i baterija, čija vrijednost sada dvostruko premašuje vrijednost izvoza solarnih panela.