SREDIŠNJI dio obilježavanja 26. godišnjice vojno-redarstvene operacije "Maslenica" počet će sutra 21. siječnja ujutro budnicom ulicama Zadra i polaganjem vijenaca na spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima, nakon čega će u mimohodu gradom proći postrojbe sudionice operacije s ratnim zastavama do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom (VRO) Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene Republike Srpske Krajine te je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu tijekom tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Program obilježavanja počeo je proteklog vikenda Memorijalnim turnirom u sjedećoj odbojci u Sportskoj dvorani Višnjiku i turnirom u streljaštvu malokalibarskim pištoljem u Sportskoj dvorani Mocire, hodnjom predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata "Koracima nade u istinu" od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage te memorijalni maraton "Da se ne zaboravi" Maslenica - Posedarje - Novigrad.

Raspored

U ponedjeljak glavna svečanost počinje budnicom Gradske glazbe zadarskim ulicama, zatim polaganjem vijenaca kod glavnoga križa na Gradskome groblju te spomen-obilježja 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski, potom i kod spomen-obilježja svim poginulim braniteljima Zadarske županije.

Slijedi mimohod postrojba sudionica operacije s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske preko Obale kneza Branimira, gradskog mosta, Narodnog trga, Kalelargom i dalje do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Najavljene su i promocije knjiga Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovnskog rata "Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti" i "Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine".

Obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i posljednjeg dana, 13. veljače u Donjem Karinu.

U organizacijski odbor ovogodišnjeg obilježavanja "Maslenice" uključeni su Zadarska županija, ministarstva obrane, unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja, Sveučilište u Zadru, gradovi i općine Zadarske županije te udruge proistekle iz Domovinskog rata i braniteljske udruge Zadarske županije.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač

Oslobodilačka operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena je početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. Srpske Krajine, koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba  neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada "Pauci", taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a. 

 Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon "Maslenice", do 31. ožujka 1993. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.