Fotomontaža: Index (FaH), Screenshot: Index

"POVEĆANJE dopunskog osiguranja na 150 kuna, povećanje svih zdravstvenih usluga kako bi se smanjile liste čekanja i zadržali najbolji liječnici, povećanje cijene participacije s 10 na 15 kuna, izbacivanje države i prepuštanje dopunskog zdravstvenog osiguranja privatnicima", samo su neke od osnovnih smjernica ove Vlade koje se nalaze u dokumentu "Zdravstvena reforma" s oznakom "strogo povjerljivo".

> Marijo Drlje za Index: Vlada se odriče 3 milijuna građana koji će ostati bez zdravstvene zaštite

> "Hrvati troše na cigarete i alkohol, mogu platiti i pet kuna više participaciju"

> Predsjednica Sindikata umirovljenika: Nakićeva nepromišljena mjera dovest će do rasta broja umrlih

> Nakić: Nisam vidio nikakav strogo povjerljivi dokument zdravstvene reforme

Zdravstvena reforma samo za neke članove Vlade

U reformama je vidljiva apsolutna liberalizacija zdravstvenih usluga, pretvaranje HZZO-a u tvrtku koja će poslovati s dobiti većom od milijardi kuna, odbacivanje socijalnih kategorija, izlazak države i potpuno ustupanje dopunskog zdravstvenog osiguranja privatnim tvrtkama! Odnosno, kako kažu, zakonima tržišta. 

Dokument "Zdravstvena reforma" nastao je krajem prosinca i početkom siječnja ove godine, a kreiran je u središtu jedne privatne osiguravateljske kuće. Sudeći prema najavama Ministarstva zdravlja i prema dosadašnjim izjavama resornog ministra Darka Nakića i premijera Tihomira Oreškovića, riječ je o temeljnom dokumentu po kojem radi ova Vlada u sektoru zdravstva.

"Zdravstvena reforma" predstavljen je kao strogo povjerljiv dokument i prema zamisli vrha države nije predviđen da ga vidi šira hrvatska javnost. Isto tako, dokument je podijeljen i predstavljen većini članova Vlade te svim važnijim i utjecajnijim političarima vladajuće Domoljubne koalicije i MOST-a.

Realne tržišne cijene

Među osnovnim smjernicama zdravstvene reforme je poskupljenje premije dopunskog HZZO-a na 150 kuna mjesečno te bavljenje HZZO-a isključivo obveznim zdravstvenim osiguranjem.

"Zadržati ista prava pacijenata u osnovnom zdravstvenom osiguranju uz realnu cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja", stoji u dokumentu. Procjena realne cijene je 19,50 eura, što bi bilo 150 kuna. Naglašeno je kako je u Sloveniji dopunsko osiguranje 28 eura, a da je po paritetu kupovne moći na istoj strani.

"Usmjeriti poslovanje HZZO-a samo na obvezno zdravstveno osiguranje uz odvajanje socijalnih transfera na teret državnog proračuna, te prepuštanje ostalih vrsta zdravstvenog osiguranja tržištu", stoji u osnovnim smjernicama Zdravstvene reforme, koje predviđaju reviziju naknada i prebacivanje socijalnih naknada HZZO-a u sustav socijalne skrbi.

Posebno se obrazlaže i povećanje cijena zdravstvenih usluga koje će dovesti, kako misle kreatori reforme, do modernizacije bolnica i ustanova, ostanka liječnika u Hrvatskoj te će "smanjiti liste čekanja".

Sada smo u prvoj fazi privatizacije zdravstva

Valja naglasiti kako je sadašnji prijedlog ministra Nakića o povećanju mjesečne premije osiguranja HZZO-a sa 70 kuna na 89 kuna tek prva faza privatizacije zdravstva.

S druge strane, HZZO s dopunskim osiguranjem već godinama ostvaruje konstantan rast broja osiguranika, premije osiguranja i visoku razinu naplate premije pa i nije čudo da privatne osiguravateljske kuće žele izbaciti državu iz ovog posla te taj javni novac prebaciti u privatne džepove. Ovog puta uz svesrdnu pomoć vlasti.

Tako je, prema dostupnim podacima, HZZO u 2013. godini i 2014. godini na temelju dopunskog osiguranja ostvario dobit veću od 400 milijuna kuna. Prošle godine ostvaren je minus od 41 milijun kuna, samo zato jer Država nije još platila za kategorije osigurane na teret Državnog proračuna. Tako je do sada uplaćeno 365 milijuna kuna, umjesto 818 milijuna kuna, što je 452 milijuna kuna manje od predviđenog.

U Banskim dvorima procijenili su kako se država previše zadužila kada su se  davala velika prava, odnosno beneficije braniteljima i nekim siromašnim skupinama. Od toga ne žele odustati, odnosno izbjegavaju se bolni rezovi, a prema ovoj "reformi", to bi se izbjeglo.

Umjesto rezova i nepopularnih revizija beneficija, Vlada je odlučila da je lakše sve privatizirati i prebaciti na teret građana.