TRANSPARENCY International objavio je godišnje izvješće o indeksu percepcije korupcije u kojem se Europska unija s prosječnim rezultatom od 66 bodova nalazi među najboljim regijama svijeta.

Indeks percepcije korupcije je pokrenut 1995. godine. Od tada je vodeći globalni indikator korupcije u javnom sektoru u zemljama diljem svijeta. 2012. godine Transparency International je revidirao svoju metodologiju pa je omogućena usporedba rezultata iz godine u godinu. Zemlje su rangirane bodovima od 0 do 100. 0 predstavlja jaku korupciju, dok je 100 znak iznimno male korupcije.

CPI prati percepciju korupcije javnih sektora država među stručnjacima i predstavnicima poslovnog svijeta. Pritom koristi trinaest neovisnih izvora podataka, među njima one Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma. 

Prema Indeksu percepcije korupcije najtransparentnije države u 2021. godini su Danska, Finska i Novi Zeland s 88 bodova, a u vrhu su i Norveška (85), Singapur (85), Švedska (85), Švicarska (84), Nizozemska (82), Luksemburg (81) i Njemačka (80). Najkorumpiranije države svijeta su, prema indeksu, Južni Sudan s 11 bodova, Sirija i Somalija s 13 bodova, Venezuela s 14 bodova te Jemen, Sjeverna Koreja i Afganistan sa 16 bodova.

Kako stoji Hrvatska?

Na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije 2021. Hrvatska je na 63. mjestu s 47 bodova. Radi se o identičnom rezultatu kao prošle i pretprošle godine. 2017. i 2016. Hrvatska je imala 49 bodova, dok je 2015. bio 51. Od tada pozicija Hrvatske pada ili stagnira.

Hrvatska se i dalje nalazi među korumpiranim državama Europske unije, od nas su lošije Bugarska, Mađarska i Rumunjska. Prosjek članica Europske unije je 66 bodova, tako da Hrvatska zaostaje za 19 bodova. 

"Korupcija nema ideološki predznak. Ona nije niti lijeva niti desna. Najodgovorniji je svaki pojedinac na poziciji političkog odlučivanja, i u vlasti i u oporbi. Oni na vlasti jer uništavaju integritet institucija, a u oporbi jer nisu spremni za stvarne promjene koje se u ovom društvu moraju dogoditi već danas. Sutra je prekasno.

Hrvatska je u ovom trenutku suočena s brojnim izazovima, od rješavanja problema pandemije do razornih posljedica potresa, a istovremeno zaostaje za 19 bodova od prosjeka Europske unije i čak 41 bod od najtransparentnije članice Danske. Stagniranje na ljestvici rezultat je nedovoljnog jačanja preventivnih tijela u borbi protiv korupcije te dugotrajnih sudskih procesa koji kompromitiraju stvarnu borbu protiv korupcije", komentirala je Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

Slovenija ima povijesni pad

Transparency International je u ovogodišnjem Indeksu izdvojio Sloveniju koja je pala na povijesno nizak broj bodova, no ipak daleko više od Hrvatske – ima ih 57. Susjedna država je od prošle godine izgubila 3 boda, a TI kao razloge navodi pritiske na neovisna nadzorna tijela, prijetnje slobodi okupljanja i napade na javne medije.

Bosna i Hercegovina je s 35 bodova na 110. mjestu, a Srbija s 38 na 96. mjestu. Crna Gora ima 46, a Sjeverna Makedonija 39 bodova.

Što se događa diljem svijeta?

Globalni prosjek ostaje nepromijenjen desetu godinu zaredom i iznosi 43 od mogućih 100 bodova. 131 država nije postigla značajan napredak u borbi protiv korupcije u posljednjem desetljeću. Dvije trećine zemalja imaju ocjenu ispod 50, što ukazuje na to da imaju ozbiljne probleme s korupcijom, dok je 27 zemalja na najnižoj ocjeni ikada, stoji u izvješću.

"Kako napori protiv korupcije stagniraju diljem svijeta, ljudska prava i demokracija također su pod napadom. Ovo nije slučajno. Naša posljednja analiza pokazuje da je zaštita ljudskih prava ključna u borbi protiv korupcije: zemlje s dobro zaštićenim građanskim slobodama općenito imaju više bodova, dok zemlje koje krše građanske slobode obično imaju niže ocjene.

Iako korupcija ima izrazito različite oblike od zemlje do zemlje, ovogodišnji rezultati otkrivaju da su sve regije svijeta u zastoju kada je u pitanju borba protiv korupcije u javnom sektoru", navodi se.

"Zemlje zapadne Europe i Europske unije nastavljaju se boriti s transparentnošću i odgovornošću u svom odgovoru na pandemiju koronavirusa. U dijelovima azijsko-pacifičkog područja, Amerike, istočne Europe i središnje Azije sve veće osnovne građanske slobode dopuštaju da korupcija ostane nekontrolirana. Čak i povijesno uspješne zemlje pokazuju znakove pada.

Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi interesi nekolicine moćnih i dalje dominiraju političkom i privatnom sferom, a ograničenja koja se stavljaju na građanske i političke slobode blokiraju svaki značajan napredak. U podsaharskoj Africi oružani sukobi, nasilne tranzicije vlasti i sve veće terorističke prijetnje u kombinaciji s lošom provedbom antikorupcijskih mjera oduzimaju građanima njihova osnovna prava", zaključuje Transparency International.