RTL je objavio rezultate velike ankete o brojnim društvenim temama. Ovo je istraživanje tijekom lipnja po drugi put provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.

Iako se stalno govori o nezadovoljstvu stanjem u Hrvatskoj, više od dvije trećine hrvatskih građana (67,6 posto) zadovoljno je ili izrazito zadovoljno svojim osobnim životom, dok je svega 10,4 posto njih nezadovoljno, uz dvadesetak posto koji nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni. Drugačije gledano, oko jedne trećine hrvatskih građana nije zadovoljno svojim životom.

Među muškarcima i ženama nema značajnije razlike u odnosu prema zadovoljstvu osobnim životom, ali je ona uočljiva prema dobi i obrazovanju. Što su ljudi stariji, to su manje zadovoljni životom (najčešće su zadovoljni oni iz dobne skupine od 30 do 39 godina, njih 76,6 posto, a najrjeđe su zadovoljni oni stariji od 60 godina, ili njih samo 59,6 posto).

Najzadovoljniji svojim životom su stanovnici Sjevernojadranske regije (77,6 posto), dok su najmanje zadovoljni stanovnici Dalmacije (58,9 posto).

Obitelj na prvom mjestu

U utvrđivanju važnosti pojedinih područja osobnog života uvjerljivo dominira izbor obitelji kao najvažnijeg dijela života hrvatskih građana (za 75,2 posto upravo je obitelj najvažniji čimbenik u njihovim životima), daleko ispred religije na drugom mjestu (koja je prvi izbor u 5 posto slučajeva), posla (4,9 posto), slobodnog vremena i prijatelja (po 4 posto), dok je politika na začelju prema važnosti za osobni život (s izborom od 2,1 posto).

Djeca su važan dio naše kulture i generacijskog naslijeđa. Za 65,1 posto hrvatskih građana djeca daju smisao životu (s nešto većim udjelom kod žena nego kod muškaraca, znatno češće kod starijih nego kod mlađih, kao i kod manje obrazovanih u odnosu na one s najvišim obrazovanjem, dok su građani sa sjevera Hrvatske najprivrženiji stavu o smislu života uz djecu). Vjernici (svih religija) su znatno češće zagovornici stajališta o djeci u odnosu na ateiste i agnostike.

Je li brak nužan za sretan život?

Međutim, građani Hrvatske su podijeljeni oko toga je li brak nužan za sretan život. Skoro jednak udio građana ima različit pogled na brak i njegovu ulogu u sretnom životu. Tako 39,2 posto ih misli da jest, dok njih 37,4 posto misli da nije, uz dvadesetak posto koji se ne mogu odlučiti.

Što se tiče razlike između spolova, nije uočena bitnija razlika u odnosu prema nužnosti braka za sretan život, ali je zato vidljiv utjecaj dobi na ovakav stav jer se s protekom godina znatno povećava udio onih koji smatraju da je brak nužan za sretan život.

Učestalija je koncentracija ispitanika s manjim obrazovanjem, ali i iz manjih mjesta kojima je brak bitan za osobnu sreću, a najčešće u Dalmaciji i Zagrebačkoj regiji. I u odnosu na brak uočava se razlika između vjernika (svih religija) i ateista/agnostika.

Više od pola ispitanih smatra da su bračna i izvanbračna zajednica jednako vrijedne

Moderni oblik zajedničkog života koji je sve češći u našoj zemlji, izvanbračna zajednica, dobio je svoju legitimaciju u rezultatima ovog istraživanja. Više od polovice hrvatskih građana smatra da su bračna i izvanbračna zajednica jednakovrijedne (odnosno 62,4 posto prema 55,4 posto ispitanika u istraživanju iz 2022. godine).

Žene su nešto naklonjenije stajalištu koje izjednačava izvanbračnu zajednicu s brakom, a posebno je zastupljeno to stajalište u dobnim skupinama do 40 godina (za skoro 70 posto građana nema razlike između bračne i izvanbračne zajednice).

Obrazovaniji znatno češće izjednačavaju ova dva oblika zajednice, posebice u najvećim naseljima. I u ovoj se temi razlikuju vjernici i oni koji to nisu, uz znatno češće podržavatelje među ateistima/agnosticima.

Zanimljiv je i vrlo visoki udio ispitanika, posebno žena, kojima je prihvatljivo stajalište da žene ne žele brak, ali da odgajaju djecu kao samohrane majke (69,6 posto hrvatskih građana podržava takvo stajalište u odnosu na 61,7 posto iz 2022.).

Muška karijera je važnija?

Značajna je razlika u stajalištu muškaraca i žena u odnosu na važnost karijera dvaju spolova. Muškarcima je češće nego ženama prihvatljivo stajalište prema kojemu je karijera muškarca važnija od karijere žene (svakom četvrtom muškarcu i svakoj devetoj ženi).

Ponovno se uočava ogromna generacijska razlika u odnosu na ovu temu, gdje stariji od 60 godina značajno češće podržavaju ovakvo stajalište o prednosti muške karijere. Regionalno, uvjerljivo najčešće ovo stajalište ima poklonike u Dalmaciji.

Ovo tradicionalno stajalište o "prirodnoj podjeli" uloga u obitelji pronalazi svoju potvrdu u još jednom pokazatelju: skoro svaki treći hrvatski punoljetni građanin smatra da žena u obitelji treba pružiti toplinu i emocije, a muškarac sigurnost i financije (31,8 posto podržavatelja u odnosu na 40,6 posto koji se ne slažu s takvim tradicionalnim stajalištem). I u ovom se slučaju ponavljaju iste polarizacijske crte (mladi-stariji; manje obrazovani – najviše obrazovani; manja mjesta – veliki gradovi; vjernici – ateisti/agnostici).

Tko treba brinuti o djeci nakon rastave?

Podijeljeno je mišljenje i oko toga kod koga djeca trebaju živjeti u slučaju rastave braka. Da je normalno da žive s majkom misli 40,2 posto ispitanika, dok ih se 33,1 posto ne slaže s time, a njih 22,1 posto se niti slaže niti ne slaže s takvom tvrdnjom.

Zabilježena je slična podijeljenost i kod pitanja oko izbjegavanja rastave braka, pri čemu se 44,4 posto građana ne slaže sa stajalištem da bi rastavu braka trebalo izbjegavati pod svaku cijenu, dok njih 28,6 posto ima takvo mišljenje, uz 30,1 posto "suzdržanih" ili onih koji ne znaju.

Uočava se deklaratorna spremnost za ravnopravno obavljanje kućanskih poslova. Naime, skoro dvije trećine građana (62,3 posto) se slaže kako ne postoje muški i ženski poslovi, već zajednički poslovi u kući koje treba obaviti (nešto manje od 67,5 posto izmjerenih prije 3 godine). Pritom je uočljiva velika razlika između stajališta muškaraca i žena (svega 53,6 posto muškaraca i 70,3 posto žena).

Pobačaj i istospolne zajednice

"Ne postoji slučaj u kojem bi pobačaj bio opravdan" – stajalište je koje je posljednjih godina aktualno kako kod nas tako i u mnogim drugim zemljama zapadne civilizacije. S takvim se stajalištem ne slaže 58,8 posto hrvatskih građana (prema 62,6 posto iz 2022. godine), dok svega 19,3 posto građana zastupa takvo stajalište (uz 16,1 posto "neopredijeljenih").

I u ovom se slučaju bitno razlikuju pogledi muškaraca i žena, ali i između najmlađih i najstarijih naših sugrađana, kao i između najslabije obrazovanih i onih najobrazovanijih, ali i između vjernika i onih koji nisu vjernici. Vidljiva je i razlika između stanovnika iz manjih mjesta i velikih urbanih središta, kao i između Dalmacije i Sjevernojadranske regije.

Da odluka o pobačaju ne smije biti samostalna odluka žene smatra trećina hrvatskih građana, dok se tom stajalištu protivi njih 39,3 posto (prema 41,7 posto iz 2022.), uz svakog četvrtog koji nema stajalište o tome ili je na pola puta između ova dva suprotstavljena stajališta. Žene su češće zagovornice tog prava žena na samostalno odlučivanje (skoro 50 posto).

Zanimljiva su i stajališta o istospolnim parovima. Podijeljena su stajališta o tome jesu li istospolni parovi koji nemaju djecu isto obitelj. Da jesu smatra 37,4 posto ispitanika (prema 41,9 posto iz 2022.), dok njih 46,6 posto ne smatra (uz 16 posto "suzdržanih" ili neizjašnjenih).

Velika je podijeljenost zabilježena i kod odnosa prema pravu istospolnih parova na posvajanje djece. Svaki drugi ispitanik se protivi tom pravu (sada 52,4 posto prema 47,6 posto prije tri godine), dok se 28,2 posto slaže (prije tri godine 32,8 posto), uz 19,4 posto onih koji se niti slažu niti ne slažu, odnosno nemaju stajalište o tome.

Zaključak istraživanja

Sveukupno gledajući, u pogledu na brak, obitelj i položaj žene i muškarca izrazite su polarizacijske crte između tradicionalnijih i modernijih pogleda na ove teme između mlađih ispitanika i onih iz najstarije skupine. Jednako tako se znatno razlikuju pogledi između slabije obrazovanih i najobrazovanijih, kao i između građana koji žive u manjim mjestima i onih koji su iz najvećih urbanih središta.

Vrlo često su razlike zamjetne između Dalmacije i Slavonije s jedne strane i Sjevernojadranske regije i Sjeverne Hrvatske s druge strane (Zagrebačka regija je na klackalici između ova dva velika procesa: tradicionalnog i modernog). Značajna se razlika uočava i između ispitanika koji su se izjasnili da pripadaju nekoj od vjerskih zajednica i onih koji su se izjasnili da ne pripadaju niti jednoj konfesiji.

Istraživački projekt "Društvena svijest u Hrvatskoj" proveden je između 5. i 21. lipnja 2025. godine na 1075 ispitanika iz cijele Hrvatske metodom terenskog istraživanja osobnog intervjua u kućanstvu ispitanika (CAPI - kompjutorski potpomognuto osobno intervjuiranje). Uzorak je slučajan, stratificirani (prema regijama, županijama i veličini naselja), reprezentativan u općoj populaciji starijih od 18 godina. Odstupanja strukture uzorka od strukture ukupne populacije po spolu, dobi i obrazovanju su naknadno korigirana metodom ponderiranja. Standardna greška ukupnog uzorka: ±3,02 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto. Istraživanjem su obuhvaćeni ispitanici iz 331 naselja iz svih županija.