Objavljeno istraživanje: Hrvatima u krizi više pomažu kućni ljubimci nego vjera
KAKO epidemija koronavirusa utječe na stanovništvo u Hrvatskoj, kako se ono ponaša i koliko su zabrinuti zbog svega, istraživanje o tome provele su profesorice s Katedre za kliničku zdravstvenu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Anita Lauri Korajlija i Nataša Jokić Begić, a Index je razgovarao s njima.
"Rezultati istraživanja pokazuju da vjera nije zaštitni mehanizam u ovoj situaciji, a razina brige je jednaka kod sudionika koji su vjernici (bez obzira prakticiraju li vjeru ili ne), onih koji su neodlučni po pitanju vjere i ateista. Nema povezanosti između važnosti vjere u životu i razine briga", rekla je za Index profesorica Lauri Korajlija.
Hrvati, koji se većinski izjašnjavaju kao katolici, već su ranijim istraživanjem pokazali da gube vjeru u Crkvu, a u ovoj izvanrednoj situaciji kad je cijela zemlja u karanteni, vjera im ne pruža utjehu.
Vjeru navodi korisnom samo 7 posto muškaraca i 21 posto žena
"Vjeru navodi korisnom 21% žena i samo 7,3 % muškaraca. Vjerovanje da nitko od njihovih nije ugrožen pomaže 49,6% sudionika. Čak 37,4% sudionika navodi da im pomažu kućni ljubimci.
Trećina sudionika (34,5%) navodi da im pomaže posao, a 13,3% muškaraca i 8,7% žena navodi da im pomaže volontiranje. Njih 54,5% navodi da im pomaže osjećaj da su učinili sve što je bilo u njihovoj moći", ističe profesorica Lauri Korajlija.
Profesorica su napravile istraživanje pod nazivom "Zabrinutost i ponašanje stanovnika u Hrvatskoj tijekom pandemije koronavirusa".
U sažetku istraživanja navode kako je pandemija covida-19 stvorila neizvjesnost koja je pojačala strah i brigu širom svijeta, čime je povećala potencijal za rast anksioznosti.
Ovoj studiji, navode, cilj je ispitati razine zabrinutosti zbog covida-19 i ponašanje osoba što se tiče poduzimanja mjera sigurnosti, a koje žive u Hrvatskoj tijekom razdoblja u kojem je identificiran prvi slučaj zaraze i kada je zemlja zabilježila prvu smrtnost.
Te su promjene ispitane s obzirom na spol i obiteljske okolnosti. Studija je provedena u dva navrata, a sudionici su ispunili internetski upitnik o različitim problemima s koronavirusom i sigurnosnim ponašanjima usmjerenima na prevenciju bolesti.
Anketirano više žena nego muškaraca
"Nalazi pokazuju dramatično povećanje zabrinutosti i sigurnosnog ponašanja među sudionicima tijekom tri tjedna između prvog identificiranog slučaja i prvog smrtnog slučaja. Žene su pokazale veću brigu i sigurnosna ponašanja od muškaraca, a roditelji veću brigu i zabrinutost od onih bez djece. Ljudi s kroničnim zdravstvenim stanjima također su izrazili veću zabrinutost od zdravih sudionika", istaknula je profesorica Jokić Begić.
Profesorice ističu kako ovi nalazi naglašavaju važnost izrade jasnih smjernica za ublažavanje negativnih učinaka ovih emocionalnih i obrazaca ponašanja na mentalno zdravlje kroz učinkovite komunikacijske strategije koje minimaliziraju strah i naglašavaju pozitivne promjene ponašanja.
Pokrenule su, dolaskom koronavirusa u Hrvatsku, dva istraživanja koja su se bavila prediktorima i posljedicama zabrinutosti oko koronavirusa te promjenama u ponašanjima. Predstavile su nam rezultate drugog vala istraživanja koje je započelo 19. ožujka i do sada je anketu ispunilo 967 sudionika, kao i uvijek, značajno više žena.
82 posto sudionika koronu smatra opasnijom od gripe
Istraživanje je pokazalo da trećina sudionika (33,2%) smatra da je vjerojatno da će se zaraziti koronavirusom, a njih 64,3% smatra da će se zaraziti netko koga poznaju. Ako se razbole, 44,4% sudionika smatra da bi bolest mogla biti ozbiljna, no njih čak 31% i dalje smatra da se ne radi o ozbiljnoj bolesti. Ipak, čak 82% sudionika slaže se da je ovaj virus opasniji od virusa koji uzrokuju gripu (samo 4,7% smatra da to nije slučaj).
Sudionici su zabrinutiji oko potencijalnog obolijevanja starijih članova obitelji nego mlađih. Čak 81,3% sudionika je zabrinuto oko obolijevanja starijih, a oko obolijevanja mlađih brine 42,6%. Njihove brige nisu usmjerene samo na tjelesno zdravlje. Njih 32,4% smatra da će im se zbog trenutne situacije pogoršati psihičko zdravlje te njih 47,6% brine da će se pogoršati psihičko zdravlje njihovih bližnjih.
"Zanimljiv je nalaz da su u svim opisanim varijablama (osim jednoj) zabrinutije osobe koje su se cijepile protiv gripe te osobe koje boluju od kroničnih bolesti. Jedina varijabla u kojoj se ne razlikuju je briga oko obolijevanja starijih članova obitelji – oko toga se si podjednako snažno brinu. Žene su zabrinutije od muškaraca, kao i oni koji imaju djecu", kazala je profesorica Luri Korajlija.
Zabrinutost za svakodnevni život
Osim zabrinutosti za zdravlja, pitali su, navodi, sudionike koliko su zabrinuti za ekonomske posljedice situacije, koliko se brinu da će situacije utjecati na njihove bliske odnose, na obrazovanje i građanske slobode u Hrvatskoj.
Pokazalo se da su sudionici izrazito zabrinuti za ekonomske posljedice koje će ova situacija ostaviti u Hrvatskoj (čak 93,2% je zabrinuto). Nešto manje, ali i dalje prilično brinu koliko će situacija utjecati na njihov ekonomski status (71%) te na ekonomski status njima bliskih ljudi (78,7%). Više od polovice sudionika brine na koji način će ova situacija utjecati na obrazovanje djece i studenata (54,8%) te na građanske slobodne u Hrvatskoj (50,5%).
"Dobra vijest je da su sudionici najmanje zabrinuti da će ova situacija utjecati na njihove bliske odnose koji u ovoj situaciji imaju izrazito blagotvoran učinak. Njih 18,1% brine kako će situacija utjecati na obiteljske odnose, nešto manje njih brine o utjecaju na partnerske odnose (16,5%), a najmanje njih o utjecaju na odnose s prijateljima (13,4%)", istaknula je Anita Lauri Korajlija.
Što se procjene trajanja ove situacije tiče, samo je 15% sudionika optimistično i smatra da će situacija trajati nekoliko tjedana. Njih čak 65% smatra da će trajati do šest mjeseci, dok ostali imaju očekivanje o trajanju koje je dulje od toga. Polovica sudionika pesimistična je u pogledu budućnosti, ili ako ćemo čašu promatrati kao polu punu, polovica sudionika je optimistična u pogledu budućnosti.
Zdravstvena ponašanja
"Pitali smo sudionike što se u njihovom ponašanju promijenilo od pojave koronavirusa. Dio podataka je optimističan jer ukazuje na ozbiljno shvaćanje mjera koje propisuje Krizni stožer – 88,5% sudionika pere ruke češće nego inače, njih 70,8% koristi sredstva za dezinfekciju ruku, 89,5% izbjegava rukovanja, a samo 17,5% nosi zaštitnu masku. Većina sudionika izbjegava mjesta na kojima je puno ljudi (čak 95,6% njih), izlaske iz kuće izbjegava njih 77,1%, a druženje sa starijim članovima obitelji njih 59,4%. Neki su izbjegavajuća ponašanja proširili na osobe koje im izgledaju bolesne (njih 64,9%), a njih čak 53,7% izbjegava strance pa se postavlja pitanje jesmo li na putu ka diskriminaciji. Njih 39,1% navodi da su obavili veću kupnju za krizna vremena", istaknula je Lauri Korajlija.
Što se informiranosti tiče, njih 88,7% navodi da češće prati vijesti, a njih čak 75,8% da traži vijesti o koronavirusu online. Taj podatak može biti zabrinjavajući jer znamo da će se dio tih sudionika još dodatno uznemiriti i prestrašiti dok traže informacije online.
Što pomaže ljudima
Pitali su sudionike što im pomaže u ovoj situaciji. Od ponuđenih odgovora većina njih navodi da im pomažu strategije koje su vezane uz znanja i teme o koronavirusu. Tako njih 80% navodi da im pomaže humor, njih 70,2% da im pomaže informiranost o ovim temama, a 54% navodi da im pomaže razmjena iskustava o ovoj situaciji.
Što se tiče aktivnosti koje mogu poslužiti kao distrakcija od trenutne situacije, sudionicima najviše pomaže tjelesna aktivnost (68,9%), zatim serije i filmovi (48,8%), čitanje knjiga (48%, nešto više pomaže ženama), kućanski poslovi (37%, malo više pomaže ženama), a njih 24% navodi da im pomaže seks (nešto više pomaže muškarcima).
Vjeru navodi korisnom 21% žena i samo 7,3 % muškaraca, dok čak 37,4% sudionika navodi da im pomažu kućni ljubimci.
Koliko ih koristi alkohol i drogu
Na popisu je bilo i nekoliko psihoaktivnih tvari.
"Alkohol kao pomoć u ovoj situaciji navodi 5,1% žena i 12,8% muškaraca, pušenje 14% žena i 17,6% muškaraca. Droge kao pomoć koristi 1,5% žena i 2,5% muškaraca, a tablete za smirenje 2,5% žena i 3,8% muškaraca", kazala je Lauri Korajlija na kraju.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati