NARODNE NOVINE objavile su Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koji je Hrvatski Sabor izglasao prošloga mjeseca, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša.

Hrvatska je sporazum, koji predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova u odnosu na baznu 1990. godinu za pet posto, potpisala još 11. ožujka 1999. godine, stupio je na snagu 2005. godine, međutim, Hrvatski je sabor izglasao njegovu ratifikaciju tek Zagreb, 21. travnja ove godine.

U međuvremenu se Hrvatska borila za povećanje količine dopuštene emisije plinova, jer je 1990. godina njena industrija, prema riječima državnog tajnika, Nikole Ružinskog, "zamrla". Time je postignuto da visina emisije stakleničkih plinova u baznoj godini za Republiku Hrvatsku iznosi 34,62 milijuna tona ugljičnog dioksida.

"Mjere za smanjenje emisija će se i nadalje najvećim dijelom provoditi u sektoru energetike: primjenom obnovljivih izvora energije, (vjetroelektane, korištenje biomase za proizvodnju topline i u kogeneracijskim postrojenjima), unapređenjem energetske učinkovitosti u proizvodnji i potrošnji energije (poboljšanje izolacije i energetske učinkovitosti u zgradarstvu), primjenom goriva s manje ugljika, posebice prirodnog plina, mjerama u industrijskim procesima, u gospodarenju otpadom te korištenjem biodizela, bioetanola i ostalih biogoriva u transportu", stoji u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Zanimljiv je podatak da Hrvatska spada među zemlje koje imaju najmanju emisiju stakleničkih plinova prema broju stanovnika, koja je 2000. godine iznosila 6,6 tona, dok je za ostale tranzicijske zemlje prosječna emisija oko 13,7 tona godišnje po stanovniku. 

Među najvećim svjetskim zagađivačima, sudeći po emisiji štetnih plinova, prednjači Australija se 25,6 tona, Sjedinjene Američke Države sa 24,5 tona, te Novi Zeland sa 18,9 tona ugljičnog dioksida godišnje po stanovniku.

A.B.